Mi vjerujemo da su Internet prava ljudska prava


Internet je medij, alat, prostor, ali prije svega je ljudsko pravo. Mi istražujemo intersekciju Internet prava sa ljudskim pravima, globalno i lokalno. Razgovaramo o anonimnosti, privatnosti, jeftinom pristupu i promoviramo feministički Internet. 

Pitanje cenzure je pitanje ljudskih prava

Pitanje cenzure je pitanje ljudskih prava

Ovih dana se raspravlja o proizvoljnoj cenzuri naše slobode izražavanja u svim mogućim oblastima politike. Iako je ovo pitanje intenzivno političko, ključno je razumjeti da proizvoljna cenzura nije stvar ljevičarske ili desničarske politike, već prijetnja demokratiji u cjelini. Zakon o ljudskim pravima u Evropi i na međunarodnom nivou predviđa da postoje uslovi u kojima se opravdano primjenjuju ograničenja slobode izražavanja. Međutim, takva ograničenja moraju biti izuzetno neophodna i obezbjeđena dostupnim zakonom koji se može osporiti na nezavisnom sudu. Možemo vidjeti kako ovaj princip funkcioniše u praksi u SAD-u i Evropi. Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država presudio je da govor koji teži da “podstakne neposrednu povrijedu mira” nije zaštićen pravom na slobodno izražavanje. Slično tome, u dobro poznatom predmetu Handyside protiv Velike Britanije, Evropski sud za ljudska prava je presudio da prava slobodnog govora tužitelja nisu prekršena novčanom kaznom zbog objavljivanja “razvratne” knjige, ali je u ovom slučaju postavljen visoki standard kada su u pitanju situacije u kojima takva ograničenja treba nametnuti. Bez slobode izražavanja, manje je političke odgovornosti. Manje odgovornosti znači više zloupotreba i više korupcije. Proizvoljna cenzura: Pitanje ljudskih prava, a ne ljevice i desnice Iz historije znamo da su opresivni režimi i ideologije, bez obzira da li su “lijevi” ili “desni”, oduvijek pokušavali narušiti slobodu izražavanja. Ovo se uglavnom odvija zakonima o cenzuri i/ili zastrašivanjem medija. Proizvoljna cenzura rezultirala je da se kanali “za izbor” više puta blokiraju na YouTube-u. Proizvoljna cenzura rezultirala je da YouTube “sakriva” LGBT kanale. Ovo ugrožava najslabije. Ovo ugrožava demokratiju i odgovornost. Gledajući unazad – historija nas uči svemu što trebamo znati. Gledajući naprijed – ne smijemo nikad ponoviti greške iz prošlosti....
Šta trebate znati o GDPR-u?

Šta trebate znati o GDPR-u?

Lični podaci su svaka informacija koja se može povezati sa osobom u cilju njene identifikacije. Pošto se identifikacija osobe može često izvršiti izlaganjem različitih informacija (čak i bez dodanog imena), ono što se smatra ličnim podacima može biti prilično široko. Na primjer, veličina cipela, hobi ili slika – sve te informacije bi mogle biti klasifikovane kao lični podaci, ako je moguće identifikovati na koju osobu se ti podaci odnose. Stoga, danas više nego ikad, moramo pričati i djelovati u cilju zaštite tih podataka. Opća uredba o zaštiti podataka (The General Data Protection Regulation / GDPR) je stupila na snagu 25. maja i inboksi su nam bili pretrpani mailovima o ažuriranim politikama privatnosti. GDPR je tu da unaprijedi prava svih, bez obzira na njihovu nacionalnost, spol, ekonomski status, i tako dalje. Nažalost, većina pojedinaca vrlo malo zna o ovim pravima ili šta je GDPR uopšte. Ovaj vodič je dio kampanje GDPRexplained i pruža jednostavno objašnjenje o pravima pojedinaca, kao i neke osnovne pojmove prisutne u novoj regulativi EU za zaštitu podataka. Međutim, ova regulativa se ne odnosi samo na zemlje EU, te ukoliko vaša kompanija vrši bilo koji vid trgovine sa potrošačima unutar EU, onda će se pravila GDPR-a primijeniti na vas ako skladištite, obrađujete ili dijelite lične podatke građana EU. Na koga se GDPR odnosi? Lični podaci dolaze u kontakt sa dvije kategorije ljudi koji se bave podacima: onima koji odlučuju koji će se podaci sakupljati i kako će biti obrađivani (kontrolori podataka, Član 4 (7)) i onima koji ih zadržavaju i obrađuju (obrađivači podataka, Član 4 (8)). GDPR nameće obavezu objema stranama, a svakako je novost da je obaveza direktno...
Zaustavimo cenzuru, spasimo internet!

Zaustavimo cenzuru, spasimo internet!

U septembru 2016. godine, Evropska komisija je u direktivu o jedinstvenom digitalnom tržištu donijela Član 13 koji zahtijeva da sve internet platforme filtriraju sadržaje postavljene od strane korisnika, kako bi otkrili moguća kršenja autorskih prava. Na taj način, Evropska komisija je pokušala zaštititi autorska prava, posebno u muzičkoj industriji. Međutim, ovaj zahtjev ne bi bio ograničen na muziku ili video snimke, već bi pokrivao sve vrste sadržaja koje možete zamisliti i uticati na sve usluge koje koristite prilikom dijeljenja sadržaja. Ovo filtriranje spriječava da vaš sadržaj bude dostupan, što dovodi do uspostavljanja cenzorske mašine koja će velikim kompanijama omogućiti da kontrolišu ono što vidimo i radimo kada smo na mreži. Zbog ovog Člana 13, vaša digitalna prava i sloboda izražavanja na internetu su ugroženi. Evropski parlament će 20. i 21. juna glasati o izvještaju o autorskim pravima, te je ovo glasanje od suštinskog značaja da nam osigura da ćemo u bliskoj budućnosti moći uživati u internetu kakav je danas. Da bismo sačuvali internet, moramo ubijediti članove Evropskog parlamenta do 20. juna da izbrišu Član 13 u ovoj direktivi o autorskim pravima koji se odnosi na cenzuru. Zato, moramo djelovati: slanjem e-mailova, pozivima, tweetovima upućenim našim nacionalnim predstavnicima u Evropskom parlamentu, te svim drugim raspoloživim sredstvima. Zaustavimo cenzuru! Izbrišimo Član 13! Stop the #censorshipmashine #SaveYourInternet...
Projekat: “End Online Violence Against Women, Sustain Movement”

Projekat: “End Online Violence Against Women, Sustain Movement”

Fondacija Platforma Jedan Svijet (OWP), organizacija iz Sarajeva koja se već dugi niz godina bavi  intenet i ženskim pravima i istražuje upravo njihovu intersekciju, i Alternativni Centar za devojke iz Kruševca, nastao sa ciljem unaprijeđenja i zaštite ženskih prava, sa posebnim fokusom na mlade žene i djevojke iz marginalizovanih grupa radi njihovog boljeg položaja u društvu, implementiraju projekat “End Online Violence Against Women, Sustain Movement”. Projekat finansiraju Trag i OAK Fondacija. Razvojem tehnologije pojavljuju se i novi načini zloupotrebe iste, te su različiti oblici nasilja nad ženama uz upotrebu informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) u porastu. Neki od najčešće dokumentiranih slučajeva su online uhođenje, uznemiravanje, video nadzor, kao i neovlaštena upotreba i manipulacija ličnog sadržaja, poput slika, video snimaka ili ličnih podataka te ucjenjivanje istim, krađa identiteta itd. Veliki problem predstavlja nedovoljna informisanost žrtava o tome šta je digitalno nasilje, koji su oblici, koje institucije su odgovorne za reagiranje i procesuiranje ovakvih slučajeva (ako ih uopšte ima), te kako zaustaviti online uznemiravanje. Sa druge strane, policija, institucije, te čitava zakonska regulativa u našim zemljama nažalost nisu dovoljno adekvatne da pruže potpunu zaštitu, jer je online nasilja relativno novi oblik nasilja. Zakoni ne mogu dovoljno brzo da prate pojavu i razvoj tehnoloških fenomena. Uzimajući sve navedeno u obzir, naše organizacije su prepoznale potrebu da se implementira ovakav projekat, koji će omogućiti aktivisticama iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Hrvatske da se suprotstave online nasilju nad ženama, uz stvaranje jakih mreža sačinjenih od pojedinki i organizacija, koje će biti u mogućnosti pristupiti internetu politički, kao i svakom drugom javnom prostoru. Inicijalna svrha projekta je prepoznavanje pojave online nasilja, koje nije ništa...
Feminizam i internet: pristup

Feminizam i internet: pristup

Danas, kada sam se probudila prvo sam snoozala alarm na svom „pametnom“ telefonu. Zatim sam listala svoj Facebook News feed, nakon toga sam poslala e-mail svojoj kolegici i provjerila kakvo vrijeme očekujem u svom gradu. Usputno sam odgovarala na pristigle poruke. Sve to, a nisam ustala iz kreveta.  Zatim sam se prebacila iz horizontalnog položaja uživanja interneta u vertikalni i počela opasno da surfam za desktop računarom. Pokrenula sam torrent, otvorila dva pretraživača sa ukupno 12 tabova, jedan word dokument, telegram i skype. Počela sam da pretražujem: internet access in the world. Sve to koristeći dva monitora. I zato dok budete listali/e preko ovog teksta, autmatski spojeni/e na mrežu, zapitajte se koje borbe se vode putem mreže, za koje ciljeve i kome je dopušteno da sjedi za stolom dok se igra interneta. Iz potrebe da se ukaže na jednako uživanje i djelovanje žena na mreži/internetu – nastali su Feministički principi interneta. Kada izgovorimo veliku riječ „feminizam“ ne mislimo da žene trebaju lajkati postove na Facebook-u neobrijanih nogu, nego da žene mogu koristiti internet u punom kapacitetu. Žene, ukoliko to žele, mogu znati šta je to Facebook, mogu imati Facebook profil ili bilo koji drugi profil, ali za to trebaju imati nesmetan pristup internetu, obrijanih ili neobrijanih nogu, sa bradom ili bez nje, ali za svrhu koju one izaberu. Pristup i izbor. Pomislili biste da je internet danas zadani način rada za sve, da ga žene mogu imati i da ga skoro sve imaju, ali vratimo se osnovama. Početni korak feminističkog interneta jeste omogućavanje što većem broju žena i queer[1] osoba univerzalan, prihvatljiv, pristupačan, neuslovljen, otvoren, smislen i ravnopravan pristup...
Web je više društvena kreacija, nego tehnološka. Ja sam ga dizajnirao za društveni učinak da pomogne ljudima da rade zajedno a ne kao tehničku igračku.
Tim Berners-Lee

Nije pravedno voditi se nepravednim zakonima. Vrijeme je za prosvjetljenje, i u tradiciji građanske neposlušnosti, vrijeme je da javno izrazimo naše protivljenje ovoj privatnoj krađi javnog dobra.

Aaron Swartz

Publikacije