Internet & ženska prava


 

Zalažemo se za i promoviramo prava žena, zajedno sa našim portalom ženskaposla.ba kojem smo podrška. Istražujemo presjek između prava na Internetu, ženskih ljudskih prava i seksualnosti. Mi vjerujemo da tehnologija ima ogromnu moć u stvaranju jednakosti u svijetu, a još veću u osnaživanju djevojaka i žena širom svijeta.

 

 

Više od riječi: Složenost platformi koje reagiraju na online uznemiravanje

Više od riječi: Složenost platformi koje reagiraju na online uznemiravanje

Šta se može poduzeti oko online uznemiravanja pitanje je koje već neko vrijeme muči online platforme i zagovornike ljudskih prava. Gdje se može nacrtati linija između slobodnog govora i uznemiravanja i ko bi je trebao povući? Budući da ovo pitanje ostaje neodgovoreno, uznemiravanje se i dalje događa svakodnevno, na više platformi širom svijeta. Tokom proteklih nekoliko godina, pojavio se konsenzus među braniteljima ljudskih prava da ciljano online uznemiravanje predstavlja formu ušutkivanja, jer često vodi do samocenzure. Nedavna studija Instituta za istraživanje podataka i društva i Centra za inovativna istraživanja javnog zdravstva (CIPHR) pokazala je da online uznemiravanje ima stvarne posljedice; 43 % žrtava uznemiravanja promijeni svoje kontakt podatke nakon incidenta, dok 26 % prestane koristiti društvene mreže, svoj telefon ili internet u potpunosti. Iako incidenti na globalnom jugu u većini slučajeva dobijaju manje publiciteta od onih u Americi i Evropi, online uznemiravanje je zaista svjetski fenomen. Kako izvještaj o “cyber nasilju”iz radne grupe UN-a širokopojasne komisije za digitalni razvoj, koji se tiče širokopojasne konekcije i roda, online zločini “neprimjetno prate širenje Interneta”, pri čemu se nove tehnologije pretvaraju u nova sredstva uznemiravanja na mjestima gdje su široko zastupljena . Na primjer, studija iz 2017. godineiz Pakistanske fondacije za digitalna prava pokazala je da je 40 % žena u zemlji doživjelo online seksualno uznemiravanje, sa većim brojem tih slučajeva na Facebook-u. Ovaj fenomen je naročito prisutan kada je u pitanju Twitter. Tokom proteklih nekoliko godina, veliki broj istaknutih korisnika, a posebno žena, napustili su platformu nakon što su doživjeli uznemiravanje. Jedan značajan primjer je Lindy West, američka feministička spisateljica i aktivistica za prihvatanje gojaznosti, javno je objavila svoju deaktivaciju sa... read more
Feminizam i alternativne ekonomije

Feminizam i alternativne ekonomije

Kapitalizam je ekonomski sistem ili oblik proizvodnje. Sistem organizuje ljude koji proizvode i vrše distribuciju, ali je kapitalizam kao takav zasnovan na razmjeni vrijednosti, a ne na upotrebi vrijednosti. Kapitalizam karakteriše plaćeni rad i privatno vlasništvo nad sredstvima proizvodnje. Korporacije ili pojedinci_ke imaju kontrolu nad zemljištima, fabrikama, nekretninama i većim dijelom proizvodnog sistema. Kapital ima i online zadatak, a to je da u potpunosti kontrolira kako doživljavamo internet – od usmjeravanja naše online kupovine do prodaje naših podataka za oglašavanje, te od posjedovanja naših kreativnih rezultata do potpunog pomicanja radnih vještina i radnih odnosa. Nema stajanja, ali žene neka stanu Proizvodnja dobara zasnovana na tome za koliko vrijednosti mogu biti razmijenjene, umjesto na tome kolika im je upotrebna vrijednost kako bi zadovoljili potrebe ljudskih bića. Radnici_e ne dobivaju naknadu/kompenzaciju za stvarnu vrijednost svoga rada, već na osnovu minimalnog standarda koji je potreban kako bi se održali na životu i dalje radili.1 Kada više ne možete raditi, vi ste neupotrebljivi za kapitalizam. Sredstva proizvodnje su u vlasništvu pojedinca_ki ili korporacija koje žele stvoriti maksimalnu količinu profita u takmičarskom duhu prema drugim kompanijama. Kapitalizam pokreće tržišno natjecanje. Nema prostora za stagnaciju. Rad ima svoju cijenu u proizvodnji robe, baš kao što cijenu imaju i sirovi materijali. Stoga, cijena rada mora biti minimizirana, što spušta plate prema najnižem legalnom i praktičnom standardu. Zato je vlasništvo nad robljem, kao institucija koja omogućava i legitimizira nekompenzirani ljudski rad, bilo toliko rašireno i ekonomično u svijetu ekonomije sve do ukinuća robovlasništva. Neplaćeni rad je optimalan za kompetitivnu proizvodnju u tržišnoj razmjeni.2 (Ne)plaćene žene Patrijarhat i muška supremacija postojali su i prije razvoja kapitalizma i industrijalizacije.... read more
Projekat: “End Online Violence Against Women, Sustain Movement”

Projekat: “End Online Violence Against Women, Sustain Movement”

Fondacija Platforma Jedan Svijet (OWP), organizacija iz Sarajeva koja se već dugi niz godina bavi  intenet i ženskim pravima i istražuje upravo njihovu intersekciju, i Alternativni Centar za devojke iz Kruševca, nastao sa ciljem unaprijeđenja i zaštite ženskih prava, sa posebnim fokusom na mlade žene i djevojke iz marginalizovanih grupa radi njihovog boljeg položaja u društvu, implementiraju projekat “End Online Violence Against Women, Sustain Movement”. Projekat finansiraju Trag i OAK Fondacija. Razvojem tehnologije pojavljuju se i novi načini zloupotrebe iste, te su različiti oblici nasilja nad ženama uz upotrebu informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) u porastu. Neki od najčešće dokumentiranih slučajeva su online uhođenje, uznemiravanje, video nadzor, kao i neovlaštena upotreba i manipulacija ličnog sadržaja, poput slika, video snimaka ili ličnih podataka te ucjenjivanje istim, krađa identiteta itd. Veliki problem predstavlja nedovoljna informisanost žrtava o tome šta je digitalno nasilje, koji su oblici, koje institucije su odgovorne za reagiranje i procesuiranje ovakvih slučajeva (ako ih uopšte ima), te kako zaustaviti online uznemiravanje. Sa druge strane, policija, institucije, te čitava zakonska regulativa u našim zemljama nažalost nisu dovoljno adekvatne da pruže potpunu zaštitu, jer je online nasilja relativno novi oblik nasilja. Zakoni ne mogu dovoljno brzo da prate pojavu i razvoj tehnoloških fenomena. Uzimajući sve navedeno u obzir, naše organizacije su prepoznale potrebu da se implementira ovakav projekat, koji će omogućiti aktivisticama iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Hrvatske da se suprotstave online nasilju nad ženama, uz stvaranje jakih mreža sačinjenih od pojedinki i organizacija, koje će biti u mogućnosti pristupiti internetu politički, kao i svakom drugom javnom prostoru. Inicijalna svrha projekta je prepoznavanje pojave online nasilja, koje nije ništa... read more
Feminizam i internet: pristup

Feminizam i internet: pristup

Danas, kada sam se probudila prvo sam snoozala alarm na svom „pametnom“ telefonu. Zatim sam listala svoj Facebook News feed, nakon toga sam poslala e-mail svojoj kolegici i provjerila kakvo vrijeme očekujem u svom gradu. Usputno sam odgovarala na pristigle poruke. Sve to, a nisam ustala iz kreveta.  Zatim sam se prebacila iz horizontalnog položaja uživanja interneta u vertikalni i počela opasno da surfam za desktop računarom. Pokrenula sam torrent, otvorila dva pretraživača sa ukupno 12 tabova, jedan word dokument, telegram i skype. Počela sam da pretražujem: internet access in the world. Sve to koristeći dva monitora. I zato dok budete listali/e preko ovog teksta, autmatski spojeni/e na mrežu, zapitajte se koje borbe se vode putem mreže, za koje ciljeve i kome je dopušteno da sjedi za stolom dok se igra interneta. Iz potrebe da se ukaže na jednako uživanje i djelovanje žena na mreži/internetu – nastali su Feministički principi interneta. Kada izgovorimo veliku riječ „feminizam“ ne mislimo da žene trebaju lajkati postove na Facebook-u neobrijanih nogu, nego da žene mogu koristiti internet u punom kapacitetu. Žene, ukoliko to žele, mogu znati šta je to Facebook, mogu imati Facebook profil ili bilo koji drugi profil, ali za to trebaju imati nesmetan pristup internetu, obrijanih ili neobrijanih nogu, sa bradom ili bez nje, ali za svrhu koju one izaberu. Pristup i izbor. Pomislili biste da je internet danas zadani način rada za sve, da ga žene mogu imati i da ga skoro sve imaju, ali vratimo se osnovama. Početni korak feminističkog interneta jeste omogućavanje što većem broju žena i queer[1] osoba univerzalan, prihvatljiv, pristupačan, neuslovljen, otvoren, smislen i ravnopravan pristup... read more
10 years of movement “Take back the tech”  Bosnia and Herzegovina

10 years of movement “Take back the tech” Bosnia and Herzegovina

During the „16 Day of activism“ One World Platform is celebrating its 10. birthday with “Take back the Tech” campaign. All these years we were fighting against gender-based violence and we were emphasizing campaign “16 days of activism” because we were and we are part of something bigger when it comes about it. We were “pars pro toto”, a part (taken) for the whole. All these years we were creating with TBBT, for TBBT and for all of us. Each year, we created some content, whether it was just stickers and/or rollouts with motivating messages and women on the cover, but we have selected the most interesting ones in this review. Materials that we have used in the campaign Take back the tech is global online campaign whose primary purpose is calling users of informational and communicational technologies, especially women and girls, to take back the tech, and throughout this process, to demand and achieve the right to define, approach, use and shape ICT. Ten years with Take Back the Tech brought many different experiences from different spheres of action. Throughout the years, we exchanged knowledge, experiences, personal and public stories, we were working, supporting one another and creating a history. When we started the campaign, our goal was to involve as many civil society stakeholders as possible, especially girls and women, to think about the issue of violence in ICT in its broadest context. This goal remains the same even today, but our modes of action and the way we approach the problem of gender-based violence (through ICT) has changed . We have met many activists new friends... read more
“Strah je samo linija u tvojoj glavi. Možeš odabrati sa koje strane te linije želiš biti… ali ne možeš dozvoliti strahu da te kontroliše.”
Sabeen Mahmud (1975-2015)

Pakistanska aktivistkinja

„Kao žena ja nemam državu. Kao ženi, moja država je cijeli svijet.“
Virginia Wolf

Publikacije