Dobrodošle i dobrodošli na Platformu Jedan Svijet!


Dobrodošli/e na platformu gdje vas pozivamo da sudjelujete, predlažete nove ideje, dajete komentare, uključite se u aktivnosti i podijelite naše priče. Pozivamo vas da se zajednički oprostimo sa OneWorldSEE  portalom koji/e ste poznavali/e, čitali/e i koristili/e zadnjih 12 godina. Razgovor nastavljamo dalje upravo ovdje.

 

BHIGF 2016: Finalni izvještaj

Drugi bh. Forum o upravljanju internetom održan je 21. 10. 2016. u Sarajevu po imenom “Bh. internet: Otvoren i siguran?”.

Download PDF

Bh. forum o upravljanju internetom (BH. IGF)

One World Platform, zajedno sa partnerima Regulatornom agencijom za komunikacije u Bosni i Hercegovini, organizovao je prvi  nacionalni forum o upravljanju internetom pod nazivom “INTERNET ZA SVE – Prilike i izazovi upravljanja internetom u Bosni i Hercegovini”. Forum je održan 1. oktobra u hotelu Bristol u Sarajevu.

Kako je bilo?

Digital Storytelling ili Digitalne priče

Kako tehnologija može imati drugačije boje i dimenzije pokazuju nam ove digitalne priče koje govore o hrabrosti i kreativnosti LGBT zajednice aktivista/kinja na Balkanu, kao i načina na koji su se kretali po okrutnim homofobičnim ugnjetavačkim prostorima i naposljetku pronalasku drugog doma i prihvatanja u LGBT zajednici.

Ženska posla

  Ženskaposla.ba je jedna od naših web stranica i prva je feministička web stranica u Bosni i Hercegovini. Otvorena je za sve neformalne grupe  individua, zainteresovanih za stvaranje feminističkog, otvorenog, alternativnog i nezavisnog, virtualno angažiranog medija.
Više

Zaštita ličnih podataka širom svijeta: Konvencija 108+

Piše: Diego Naranjo Prevela: Aida Salihović-Gušić Skoro godinu dana nakon što je u Evropskoj uniji (EU) stupila na snagu Opšta uredba o zaštiti podataka (GDPR), često se postavlja pitanje o tome šta je to što bi druge države širom svijeta mogle učiniti da zaštite lične podatke svojih građana. Iako postoje države koje imaju zakone o zaštiti podataka, mnoge još uvijek nemaju te mehanizme ili imaju zakone koji su samo djelimično adekvatni. Potreba za globalnom zašitom podataka Imajući u vidu postojeće (i rastuće) tokove podataka, činjenica da postoje različiti stepeni zaštite podataka u različitim regijama predstavlja prijetnju onim zemljama i regijama koje su napredovale u svojim zakonodavstvima (kao što su EU, Urugvaj, Argentina i Japan). Harmonizacija je također ključna kako bi se osiguralo da su ovi zakoni jednako primjenljivi na sve, te da kompanije nemaju mogućnost da se uključe u “forum shopping” (kolokvijalni termin koji označava praksu da stranke koje imaju sudski postupak najvjerovatnije dobijaju povoljnu presudu). Trenutno, globalni standard za zaštitu podataka mogao bi biti ažurirana Konvencija 108 (“Konvencija 108+”). Ova Konvencija, iako je razvijena od strane Vijeća Evrope, može biti potpisana i ratificirana od strane bilo koje zemlje širom svijeta. Modernizovana Konvencija 108 donosi niz poboljšanja u odnosu na prethodni tekst: Svaki pojedinac je pod zaštitom, bez obzira na nacionalnost, sve dok je u nadležnosti jedna od strana koje su ratificirale Konvenciju. Ažuriraju se definicije, a opseg primjene zaštite podataka uključuje i automatsku i neautomatsku obradu ličnih podataka. Katalog osjetljivih podataka je proširen tako da uključuje genetičke i biometrijske podatke, kao i članstvo u sindikatima ili etničko porijeklo. Dodan je i zahtjev da se bez nepotrebnog odlaganja obavijesti...

Šta se može uraditi u cilju borbe protiv online nasilja nad ženama i devojkama?

  Izvor: CIPE Prevela: Aida Salihović-Gušić Živimo u eri informacionih i komunikacionih tehnologija (IKT), koje omogućavaju ljudima širom svijeta da se povežu, umrežavaju i razmjenjuju ideje na način koji prije nije bio moguć. To otvara beskrajne mogućnosti za komunikaciju, kao i nove opasnosti i izazove. Kao i u stvarnom svijetu, internet može biti nesigurno mjesto za žene i mlade djevojke. Cyber nasilje nad ženama i djevojkama je prilično nov fenomen koji postaje sve prisutniji. Može imati različite oblike, uključujući slanje agresivnih ili prijetećih e-poruka, tekstualnih poruka ili poruka na messengeru; dijeljenje ličnih fotografija i videozapisa bez pristanka; Internet trolanje; hakiranje; praćenje na internetu; itd. Broj korisnika/ca IKT-a se svake godine ubrzano povećava napredovanjem tehnologije, zbog čega je od ključnog značaja da se radi na podizanju svijeti u društvu o opasnostima cyber nasilja, da se zagovaraju političke reforme koje će doprinijeti stvaranju otvorenog i uključivog interneta, te da se u IKT svijetu pronađu odgovorni za štetan uticaj i širenje cyber nasilja. U Sjedinjenim Državama, i muškarci i žene doživljavaju uznemiravanje na internetu; Međutim, 57% odraslih koji su prijavili zlostavljanje na internetu su žene, u poređenju sa 43% muškaraca. U zemljama u razvoju, bezbjednosne pretnje i uznemiravanje spadaju u prvih pet prepreka vlasništvu mobilnih telefona kod žena. Asocijacija za progresivne komunikacije (APC) istražuje uticaj koji online rodno zasnovano nasilje može imati na žene, uključujući psihološku i emocionalnu traumu, oštećenje njihove reputacije i ekonomski gubitak zbog smanjenog učešća u online aktivnostima. Na primjer, mnoge žene preduzetnice žive u udaljenim ruralnim područjima, gde je pristup novcu uslovljen udaljenošću koju moraju da preći na putu do banke. U ovom slučaju, mobilno bankarstvo pomaže ženama da...

Osnaživanje žena iz sigurnih kuća kroz IKT

One World Platform trenutno sprovodi projekat Osnaživanje žena iz sigurnih kuća kroz IKT, uz podršku Asocijacije za progresivne komunikacije (APC). Svjesni činjenice da IKT mogu pružiti neograničene mogućnosti za ekonomski razvoj i društveni angažman ovih žena koje pripadaju ranjivim kategorijama, cilj projekta je da ih pruži znanje, alate i vještine koje kasnije mogu koristiti u svrhu zapošljavanja ili samozapošljavanja . Planirane su tri radionice/treninga, u trajanju od 5 dana, u različitim gradovima, a prvi je već održan u Sarajevu, u periodu od 22. do 26. aprila. Na treningu je učestvovalo 6 korisnica ove sigurne kuće. Prva tri dana treninga polaznice su imale priliku da se upoznaju sa primjerima malih, kućnih biznisa u BiH, te kako takvi biznisi, odnosno kućne radinosti, mogu poboljšati kućni budžet ili čak postati dio stalnih stabilnih primanja. Osim dijela o poduzetništvu, polaznice su razgovarale i učile o brendiranju, logotipima i marketingu. Ideja treninga bila je da na kraju trećeg dana svaka ima logo, web stranicu/blog i stranicu na društvenoj mreži za svoj biznis. Ovaj dio treninga je zapravo imao za cilj da polaznice kroz svoje vještine osmisle primamljivu ideju za biznis i učine je konkurentnom na tržištu. Neke su odabrale da je to izrada nakita, neke pravljenje kolača, dok su neke imale ideju o pravljenju platformi za izvještavanje o rodno-zasnovanom nasilju. Nakon osmišljene ideje zajedno sa trenericom su krenule sa procesom izrade loga. Nakon što su osmislile i logo za svoju biznis-ideju napravile su wordpress blog preko kojeg su plasirale svoje proizvode i usluge, a na kraju i Facebook stranicu, te su i učile o marketingu na društvenim mrežama. Zadnja dva dana treninga su bila...

Proslavi Dan djevojčica u IKT-u i osvoji nagradu!

One World Platform godinama obilježava Dan djevojčica u IKT-u, na različite načine. Ove godine za sve djevojčice smo pripremili/e kratki kviz, a nagrada svakako neće izostati.  Kviz, sa svim uputama možeš pronaći na kraju teksta. Usudi se i testiraj svoje znanje! Možda baš ti osvojiš super cool nagrade koje smo pripremili/e ove godine. Šta je Dan djevojčica u IKT-u? Dan djevojčica u IKT-u (informaciono komunikacionim tehnologijama), ili Girls in ICT day se obilježava posljednjeg četvrtka u aprilu svake godine kao inicijativa pokrenuta od strane ITU-a, (International Telecommunication Union) što je specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda za informacijske i komunikacijske tehnologije. Šta se želi postići? Iako žene i muškarci danas imaju pravo na izbor karijere i dalje u našem društvu postoji uvriježeno mišljenje o “tipično muškim” i “tipično ženskim” zanimanjima. To unaprijed stvara sliku budućnosti karijere dječaka i djevojčica, sa tendencijom da se jednom od dva spola ograniči pravo na izbor. Kao rezultat toga, djevojke i žene su manje zastupljene u području inžinjerstva i informatike. Ovaj dan ohrabruje djevojčice da naprave svoje karijere vođene ličnim interesima i talentima, a ne – stereotipima. Šta mi radimo? Kome je konkurs namijenjen? Da bismo doprinijeli obilježavanju ovog dana, te da bi se pridružili  globalnim inicijativama i podstakli mlade iz Bosne i Hercegovine da nauče nešto novo ovog aprila, odlučili smo da otvorimo nagradni konkrurs namijenjen djevojčicama do 18 godina iz Bosne i Hercegovine! Šta trebaš napraviti? Popuniti kviz koji se nalazi ispod i testirati koliko zapravo znaš o ženama u IKT-u. Kvizu pristupaš tako što u predviđena polja upisuješ svoje osnovne podatke (ime, prezime, e-mail). Pazi na vrijeme – za 15 pitanja imaš 20...

Rješavanje online rodno zasnovanog nasilja

Piše: Becky Faith  Prevela: Aida Salihović-Gušić Tehnologije kao što su mobilni telefoni mogu pogoršati i uticati na povećanje nasilja nad ženama i djevojkama i dovesti do ućutkivanja ženskih glasova na internetu. Da bismo se pozabavili ovim pitanjem, moramo voditi računa o društvenim mrežama. Postoji mnogo formi online rodno zasnovanog nasilja, uključujući hakiranje, lažno predstavljanje, nadzor/uhođenje, uznemiravanje/spam, stavljanje žrtava u nasilne situacije i zlonamjerna distribucija intimnih fotografija i poruka. Rasprostranjenost online rodno zasnovanog nasilja dodatno utiče na digitalno isključivanje žena, što je detaljno istraženo u novom izvještaju IDS-a, Leaving No One Behind in a Digital World. Novi izveštaj urađen za Helpdesk za Nasilje nad ženama i devojkama (VAWG) otkriva da ne postoji dovoljno podataka o obimu nasilja nad ženama na internetu, a još manje o tome šta uraditi da se to spriječi. Dinamičnost tehnološkog okruženja i kontekstualne razlike u platformama koje se koriste u različitim zemljama predstavljaju izazov kreiranju i evaluaciji adekvatnih reakcija koje su prikladne za više regija i platformi. Upotreba zakona o ljudskim pravima Međutim, postoje snažni međunarodni okviri za ljudska prava koji bi se mogli koristiti za rješavanje problema rodno zasnovanog nasilja na internetu: međunarodni zakon o ljudskim pravima nalaže državama da poduzmu mjere kako bi promovirali, zaštitili i ispunili ljudska prava, te spriječili njihova kršenja od strane “nedržavnih aktera”. Ovi „nedržavni akteri“ uključuju transnacionalne korporacije kao što su platforme za društveno umrežavanje koje presretaju naše online komunikacije. Od država se traži da djeluju u pravcu uspostavljanja i očuvanja online okruženja koje je sigurno i pogodno za sve, kao i da smisleno adresiraju rodno zasnovano uznemiravanje. Postoje razne UN rezolucije koje priznaju online rodno zasnovano nasilje u međunarodnom okviru...

Vijeće Europe usvojilo prvi međunarodni pravni instrument za borbu protiv seksizma

Prevela i prilagodila: Aida Salihović-Gušić Slobodno možemo reći da je borba za ravnopravnost spolova dostigla novu ljestvicu usvajanjem Preporuke za borbu protiv seksizma od strane Odbora ministara Vijeća Europe. Sve države članice trebaju biti dio ove borbe protiv pojave koja je prisutna u svim segmentima društva i koja bitno utiče na diskriminaciju nad ženama. U Preporuci stoji da je ravnopravnost spolova ključna komponenta za zaštitu ljudskih prava, demokratiju, vladavinu prava, te promociju vrijednosti koje su pozitivne za sve ljude. Ideja o ravnopravnosti spolova podrazumijeva jednaka prava za žene i muškarce, djevojčice i dječake kao i istu vidljivost, osnaživanje, odgovornost i učešće u svim sferama javnog i privatnog života, te jednak pristup i raspodjelu resursa. Diskriminacija na osnovu spola i/ili roda predstavlja kršenje ljudskih prava i prepreku za uživanje tih istih prava i osnovnih sloboda, a seksizam predstavlja manifestaciju historijski nejednakih odnosa moći između žena i muškaraca, što dovodi do diskriminacije i spriječava potpuno napredovanje žena u društvu. Ova pojava je sveprisutna u svim sektorima i svim segmentima društvima, a najviše je podržana rodnim stereotipima koji pogađaju žene i muškarce, djevojčice i dječake, te je potpuno u suprotnosti sa principom rodne ravnopravnosti. Seksizam predstavlja prepreku za osnaživanje žena i djevojaka, koje su nesrazmjerno pogođene seksističkim ponašanjem, a često je povezan s nasiljem nad ženama i djevojčicama, stvarajući klimu i pogodno tlo za zastrašivanje, diskriminaciju, isključenost i nesigurnost, ograničavajući mogućnosti i slobodu. Žene i djevojčice mogu biti izložene višestrukim i međusobno isprepletenim oblicima diskriminacije i mogu se suočiti sa seksizmom u kombinaciji s drugim normama ili ponašanjima koja su diskriminatorna ili štetna. Kako u svijetu ne postoji definicija seksizma koja je opšteprihvaćena,...

(H)Aktiviraj se!

Imaš inovativnu ideju za nas? Želiš podržati naše inicijative i projekte? Pišeš tekstove i smatraš da je savršen prostor za objavu naša platforma?

Kontaktiraj nas!