The NewTimes: Borba protiv online rodno zasnovnog nasilja

Piše: Donah Mbabazi

Prevela: Aida Salihović-Gušić

U skladu sa temom „Smanjenje demokratskog prostora na internetu – mobilizacija za slobodan, otvoren i siguran internet“, Internet forum u Stockholmu, koji je održan prošle sedmice, bavio se nizom prepreka koje nastaju uz porast digitalnih trendova, a posebno korištenjem online platformi.

Jedno od pitanja o kojima se razgovaralo bilo je „Preusmjeravanje terena ka rodno zasnovanom nasilju na internetu“. Tokom ove sesije, panelisti su otkrili kako su žene meta i tema cyberstalkinga, online uznemiravanja i prijetnji, ističući da, iako je ovaj oblik nasilja virtuelan, efekti su zastrašujući i stvarni.

Uznemiravanje i zlostavljanje poprimaju nove oblike u online prostoru. U poređenju sa svojim muškim vršnjacima, djevojčice na internetu se suočavaju sa više prijetnji seksualnim nasiljem, više komentara o njihovom izgledu i ponašanju, i češće im se govori da ne pričaju i da imaju mišljenje.

Istraživanje Plan Internationala pokazuje da su, kao što je to slučaj u offline svijetu, uznemiravanje i maltretiranje na internetu postali rodno orijentisani. Dok se mnogi mladi ljudi bore sa pritiscima društvenih mreža, u poređenju sa svojim muškim vršnjacima, djevojčice na internetu se suočavaju sa više pretnji seksualnim nasiljem.

Šta stakeholderi rade u ovoj užasnoj situaciji?

Jac sm Kee, menadžerica programa za ženska prava Asocijacije za progresivne komunikacije (APC), smatra da nekažnjavanje i nesankcionisanje ohrabruje ove situacije.

Ova djela se apsolutno ne kažnjavaju, jer se neki počinioci kriju pod velom anonimnosti, te ih niko ne poznaje, kaže ona.

Kee tvrdi da je online rodno zasnovano nasilje ogroman problem, ali je zaista teško uhvatiti njegovu vještinu i teksturu, jer se stalno mijenja, i kao taktika i kao tehnologija.

 “Kako to definisati i kako osigurati da pristup pravdi? Sve to zahtijeva vrlo dosljednu i održivu dokumentaciju, te modifikaciju ljudi koji doživljavaju ovo nasilje “, kaže ona.

Uz to, ona vjeruje da se mora sprovesti mnogo više istraživanja kako bi se razumjelo šta online rodno zasnovano nasilje zapravo znači i šta podrazumijeva.

Kee kaže da ono što pokreće takve negativne poroke je očajnička potreba ljudi za prisustvom i pratiocima na društvenim mrežama, te nešto što potiče ljude da rade skoro sve kako bi dobili dijeljenja i lajkove.

 “To je borba, ali ova pitanja treba da budu vidljivija, treba ih staviti na otvoreno da ljudi shvate šta se dešava i da to zaista ima posljedice. Također, moramo saznati zašto je to trend. Da li je to pokret anti-rodne ideologije koju ljudi koriste da bi spriječili osnaživanje?”, pita se ona.

Time Kee poziva na blisku saradnju i detaljnu analizu onoga što se događa.

„Hajde da se borimo za mnogo zdravije okruženje okupljanjem i prepoznavanjem da je ovo stvarni problem. Potrebno nam je više angažmana i, prije svega, budimo pozitivni. “

Ester Esperanza, aktivistkinja za rodnu ravnopravnost, primjećuje da je nasilje doživljeno na internetu samo odraz onoga što se svakodnevno dešava, samo da je intenzivnije zbog mogućnosti da se mnogi sakriju iza lažnih profila.

Mora se posmatrati šira slika

Irene Mizero, osnivač organizacije Mizero Care, kaže da ljudi moraju da shvate da nepoštovanje žena utiče na čitavo društvo.

Mizero vjeruje da većina počinitelja koji zlostavljaju žene na internetu imaju lične probleme. On ne može zamisliti da neko može izabrati korištenje društvenih mreža za tako loše ponašanje.

On također djelimično krivi i novinare koji, čini se, olakšavaju takvo ponašanje objavljivanjem i dijeljenjem određenih sadržaja koji ponižavaju ideju osnaživanja žena.

“Ponekad naiđete na fotografije nagih tijela objavljene u nekim časopisima, to se mora zaustaviti i novinari moraju biti profesionalni”, kaže on.

Mizero, prema tome, kaže da postoji potreba za rješavanjem problema nasilja na internetu kako bi se osigurao siguran online prostor za žene, jer se njime ograničavaju njihova prava na slobodno i potpuno učešće.

 “Treba uspostaviti javnu svijest o postojanju legitimne i štetne manifestacije rodno zasnovanog nasilja. Trebalo bi postojati i partnerstvo između pojedinaca i vlade kako bi se čuli glasovi žena koje doživljavaju nasilje na internetu. Naravno, te žene mogu podići svoje glasove, iskustva i biti dio rješenja “, kaže on.

Aktivistkinja za rodnu ravnopravnost, Sharon Mbabazi, kaže da je ovaj porok potaknut sa nekoliko faktora, uz napomenu da su kulturološka uvjerenja jedan od mnogih.

 “U većini kultura, vjeruje se da su muškarci uvijek u pravu i njihova mišljenja su validna, međutim, kada je riječ o ženama, to je obrnuto. U digitalnoj eri u kojoj živimo, ljudi su slobodni da dijele svoja mišljenja, iako u većini slučajeva žene bivaju uznemiravane i vrijeđane, to se ne bi trebalo desiti, jer svaki pojedinac ima pravo na svoje mišljenje “, kaže ona.

Ona kaže da je to tako zastrašujuće, jer utiče na samopoštovanje i samopouzdanje žena do te mjere da se počinju suzdržavati od dijeljenja onoga u šta vjeruju i od svojih mišljenja.

“To otežava napredak jer je prisutna pristrasnost, gdje se stavovi jednih razmatraju, a drugih napadaju.”

Stakeholderi moraju reagirati.

Frane Maroević, direktor Kancelarije OSCE-a (Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju) za slobodu medija, kaže da bi platforme društvenih mreža trebale agresivno reagovati protiv lažnih profila, jer se ljudi skrivaju iza njih i vrijeđaju druge.

On napominje da postoji potreba da se prostor na internetu posmatra na malo drugačiji način, jer postoji način na koji se ljudi ponašaju drugačije online i offline. Zašto ljudi osjećaju sigurnost da se ponašaju neodgovorno na internetu, kada se ne mogu tako ponašati licem u lice?

“Takav govor nije nužno nelegalan, ali je štetan, pa kako se nositi s tim? Moramo da vidimo šta se može raditi sa vladama kako bismo riješili ove prijetnje i kako bismo ih shvatili mnogo ozbiljnije “, kaže on.

 “Potrebno nam je više praktičnih rješenja, a podrška kolega je važna. Potrebni su nam dobri ljudi da govore, ali ponekad ljudi koji imaju pozitivne stavove ne mogu doći do izražaja. “

Esperanza kaže da bi voljela da ima više prostora otvorenih za žene: “Moramo sebi dati vremena da vidimo da je ono što objavljujemo oslobođeno sekzisma i senzibilno, a to bi trebalo da bude pitanje koje se tiče svih nas. Nastavimo govoriti o našoj stvarnosti i reagujmo na sve što se događa.”

Mbabazi dijeli njeno stajalište, rekavši da se to može riješiti nametanjem kazni za počinitelje, i da se to može učiniti i putem senzibilizacije.

 “Sloboda govora je pravo koje svako ljudsko biće mora uživati i to se odnosi na pravo da podijelimo svoje mišljenje na internetu, bez obzira da li smo muškarac ili žena.”

lida@oneworldplatform.net'

Related Posts

Shares
Share This

Share This

Share this post with your friends!

Shares