Feminizam i internet: pristup

Feminizam i internet: pristup Danas, kada sam se probudila prvo sam snoozala alarm na svom „pametnom“ telefonu. Zatim sam listala svoj Facebook News feed, nakon toga sam poslala e-mail svojoj kolegici i provjerila kakvo vrijeme očekujem u svom gradu. Usputno sam odgovarala na pristigle poruke. Sve to, a nisam ustala iz kreveta.  Zatim sam se prebacila iz horizontalnog položaja uživanja interneta u vertikalni i počela opasno da surfam za desktop računarom. Pokrenula sam torrent, otvorila dva pretraživača sa ukupno 12 tabova, jedan word dokument, telegram i skype. Počela sam da pretražujem: internet access in the world. Sve to koristeći dva monitora. I zato dok budete listali/e preko ovog teksta, autmatski spojeni/e na mrežu, zapitajte se koje borbe se vode putem mreže, za koje ciljeve i kome je dopušteno da sjedi za stolom dok se igra interneta. Iz potrebe da se ukaže na jednako uživanje i djelovanje žena na mreži/internetu – nastali su Feministički principi interneta. Kada izgovorimo veliku riječ „feminizam“ ne mislimo da žene trebaju lajkati postove na Facebook-u neobrijanih nogu, nego da žene mogu koristiti internet u punom kapacitetu. Žene, ukoliko to žele, mogu znati šta je to Facebook, mogu imati Facebook profil ili bilo koji drugi profil, ali za to trebaju imati nesmetan pristup internetu, obrijanih ili neobrijanih nogu, sa bradom ili bez nje, ali za svrhu koju one izaberu. Pristup i izbor. Pomislili biste da je internet danas zadani način rada za sve, da ga žene mogu imati i da ga skoro sve imaju, ali vratimo se osnovama. Početni korak feminističkog interneta jeste omogućavanje što većem broju žena i queer[1] osoba univerzalan, prihvatljiv, pristupačan, neuslovljen, otvoren, smislen i ravnopravan pristup...

Svjetski dan lozinki (World Password Day)

Svjetski dan lozinki (World Password Day) Svakog prvogčetvrtka u mjesecu maju obilježava se Svjetski dan lozinki (World Password Day). U vremenu u kojem živimo, slobodno se može reći da su te kombinacije slova, brojeva i simbola zapravo kombinacije koje život znače, stoga i potreba da se jedan cijeli dan posveti njihovom visočanstvu – lozinkama! Da pojasnimo – zašto kombinacije koje život znače? Lozinke su zapravo tu da nam omoguće sigurnost u virtualnom prostoru, da čuvaju naše lične podatke, novac, kao i sve ono što ne želimo u svakom momentu podijeliti sa drugim ljudima. Ukratko, što bolja lozinka, to sigurniji podaci koje želimo zaštititi, te nam je zato ovaj prvi četvrtak u petom mjesecu jako važan. Podizanje svijesti o potrebama za jakim lozinkama je prvi korak ka promoviranju sigurnosti u online prostoru, te su lozinke nešto što nikako ne bismo smjeli uzeti zdravo za gotovo, a to je, nažalost, ono što često znamo uraditi. Najčešće greške koje pravimo prilikom odabira lozinki su korištenje datuma poput rođendana, imena djece, kućnih ljubimaca, ili ostalih očiglednih stvari koje bi se na prvu mogle pogoditi. Na listi najgorih lozinki iz 2017. godine uvrštene su lozinke „12345678“, „password“, lična imena, imena gradova, i ostale nimalo komplikovane stvari. Jedan od takvih primjera je i primjer Nutele, koja je u čast ovom danu svojim korisnicima preporučila da koriste ovo ime za lozinku. Koliko god voljeli Nutelu, sigurni smo da svoju sigurnost volite više. Sa druge strane, u strahu da ne zaborave, ljudi često znaju koristiti jednu lozinku za sve društvene mreže, lične i poslovne e-mailove, kao i za online bankovne naloge. Iako postoji mnogo opcija koje možemo odabrati da zaštitimo svoje račune, dovoljno...

U popularnim Android aplikacijama pronađen zapanjujući broj softvera za praćenje

U popularnim Android aplikacijama pronađen zapanjujući broj softvera za praćenje Istraživači na odjela Privacy Lab Univerziteta Yale u suradnji sa francuskom neprofitnom organizacijom Exodus Privacy, zabilježili su značajno povećanje broja softvera namjenjenih za praćenje na mobilnim telefonima, te su otkrili da popularne aplikacije, poput onih za vremensku prognozu, osvjetljavanje i upoznavanje ljudi, sadrže više od desetina različitih sistema za praćenje koji skupljaju privatne podatke svojih korisnika, a sve u cilju ostvarivanja boljeg marketinga. Identificirana su 44 sistema za praćenje u više od 300 testiranih aplikacija namjenjenih Android telefonima. Aplikacije je preuzelo više od bilion korisnika. Za istraživanje su bile dostupne samo Android aplikacije, ali se vjeruje da stanje sa iOS aplikacijama nema značajnije razlike. Ovakva otkrića ističu širenje upotrebe sistema za praćenje koji zadiru u privatnost vlasnika telefona unatoč tome što Android korisnici imaju mogućnost da kontrolišu dostupnost vlastitih podataka putem “sistema za odobrenje”. Aplikacija za upoznavanje Tinder je imala šest sistema za praćenje, dok je OkCupid imao sedam. Između ostalih, tu su i aplikacije Weather Channel, Uber, Skype, AccuWeather, Super-Bright LED Flashlight i Spotify koja ima četiri sistema za praćenje od kojih dva pripadaju Google kompaniji. “Koliko uopšte ljudi zna da njihov telefon sadrži takve sisteme i da se njihovi privatni podaci dijele? Čak je i Exodus morao napraviti vlastiti softver koji može da ih detektuje i identificira”, izjavio je Michael Kwet, jedan od učesnika u istraživanju. Objavljene izvještaje možete pročitati...

Sloboda na netu

Sloboda na netu Freedom House, nevladina organizacija, koju finansira vlada SAD-a, a bavi se istraživanjem i zalaganjem za demokratiju, političke slobode i ljudska prava, objavila je svoj izvještaj o slobodi interneta “Sloboda na netu 2017”. Svake godine vidimo porast fizičkih i tehničkih napada na branitelje ljudskih prava, novinare i nezavisne medije, porast slučajeva prekidanja usluga mobilnog interneta zbog navodnih političkih i sigurnosnih razloga, te općenito smanjenje slobodnog korištenja interneta. Prema izvještaju, gotovo 3,4 milijarde ljudi ima pristup internetu, a samo manje od jedne četvrtine korisnika uživa u svojim internet pravima, te se ne suočava sa većim preprekama pristupu internetu, ograničenim pristupom online sadržaju i ozbiljnim kršenjima korisničkih prava u vidu nedozvoljenog nadzora ili nepravednih posljedica zbog vježbanja svog prava na izražavanje vlastitog mišljenja online. Manipulisanje društvenim medijima, fenomen lažnih vijesti, automatizovani “bot” računi, ograničenja virtualnih privatnih mreža, zabrane enkriptovane komunikacije i druge aktivnosti poduzete od strane vlada širom svijeta ozbiljno ugrožavaju demokratiju i građanski aktivizam. Zaključeno je da pored manipulacija online sadržaja, vlade također svoje aktivnosti usmjeravaju na mobilnu povezanost obično u područjima sa manjinskim etničkim ili vjerskim grupama onemogućavajući međusobnu komunikaciju, blokiraju aplikacije koje dozvoljavaju prijenos uživo i vrlo često oduzimaju slobodu onim pojedincima koji pokušavaju da emituju razne vidove zlostavljanja tokom političkih protesta, koriste cyber napade kao način kontroliranja opozicije, branitelja ljudskih prava, nezavisnih blogova i medijskih web stranica. Ove manipulativne i dezinformacijske taktike, koje danas igraju krucijalnu ulogu na izborima širom svijeta, stvaraju društva koja su podložnija dezinformacijama, te ugrožavaju objektivno izvještavanje. Još jednom, Kina je zauzela prvo mjesto u zloupotrebi slobodnog interneta. Vladini kritičari osuđeni su na zatvorske kazne u iznosu do 11 godina zatvora zbog djela poput...

GISWatch 2017 – Nacionalne i regionalne incijative Foruma o upravljanju internetom

GISWatch 2017 – Nacionalne i regionalne incijative Foruma o upravljanju internetom   One World Platform već dugi niz godina piše izvještaje za Bosnu i Hercegovinu u sklopu godišnjeg izvještaja Global Information Society Watch (GISWatch), platforme za kooperativno praćenje implementacije međunarodnih i nacionalnih obaveza vlada radi stvaranja inkluzivnog informatičkog društva. Tema za 2017.godinu je bila posvećena nacionalnim i regionalnim incijativama Foruma za upravljanje internetom (NRI). Naš fokus prilikom pisanja ovog izvještaja je bio nacionalni Forum o upravljanju internetom BHIGF koji predstavlja primarnu platformu za razgovor o pitanjima i izazovima upravljanja internetom u Bosni i Hercegovini. Specifičnost ovog foruma jeste upravo u njegovoj otvorenosti za sve koji su željni da doprinesu izgradnji dijaloga i postizanju konsenzusa u državi punoj političkih i etničkih podjela. Upravo civilno društvo drži balans između vlade, akademije i privatnog sektora, te ima vodeću ulogu u postizanju konsenzusa oko prioritetnih pitanja i potencijalnih rješenja. Saradnja između različitih interesnih strana, te promatranje iz različitih perspektiva nije bitno samo za oblast upravljanja internetom već za dobrobit društva generalno. Problem koji se pokazao kao prioritetan jeste problem digitalne pismenosti u našoj državi. Prema posljednjim podacima iz 2013. godine, više od 60% populacije je digitalno nepismeno. Izazovi informacione sigurnosti moraju se sagledati i šire od konteksta nacionalne sigurnosti, te se mora uključiti i pristup koji na listu prioriteta stavlja i digitalnu sigurnost svakog građana i građanke. O našoj i incijativama diljem svijeta možete pročitati nešto više...

BH forum o upravljanju internetom BHIGF 2017

BH forum o upravljanju internetom BHIGF 2017 Treći bosanskohhercegovački forum o internet upravljanju 2017 održan je 12.12.2017. u hotelu Europa u Sarajevu. Ovogodišnja tema foruma bila je “Učinak mreže: od infrastrukture do djece”. BH IG forum, ove godine, bio je podijeljen na tri panela; prvi panel bio je posvećen net neutalnosti , dok je drugi panel bio rezervisan za priču o oniline nasilju nad djecom. Na završnom dijelu foruma, na trećem panelu predstavljena su istraživanja, analize i dobre prakse iz zajednice. Razgovor u ovom dijelu foruma vođen je s naglaskom na nasilje počinjeno nad ženama putem informaciono-komunikacionih tehnologija. Infrastruktura: Internet exchange points – IXPs, net neutralnost Učesnici prvog panela bili su Saša Mrdović, profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, Enes Halilović ispred Univerzitetskog tele-informatičkog centra (UTIC-a), Šadi Matar, savjetnik Minstra prometa i komunikacija BiH i Ševal Bećirević, tehnički direktor kompanije Telemach. Moderator panela je bio Dušan Stojičević ispred kompanije Gransy. U uvodnim napomenama jedne od organizatorica foruma, valentine pelizzer, direktorice OWP-a, istaknuto je da je internet najmaterijalnija stvar koja postoji, na šta ukazuje činjenica da je on sveprisutan u našim životima. Brojni izazovi s kojima se suočavamo u savremenom dobu ukazuju na stalnu potrebu za razvijanjem IT sektora. Ipak, jasno je da je bez infrastukture nemoguće bilo šta učiniti, kako na globalnom, tako i na lokalnom nivou. Činjenica da BiH nema svoj IXP važno je pitanje koje se nametnulo u središtu ove diskusije. Na samom početku panela bilo je bitno definirati važnost i korist IXP, te potencijalne prednosti i mane. Ovakav sistem bi trebao da donese smanjenje troškova, kao i povećanje brzine protoka informacija. Samim time, komunikacija između dva građana BiH koji koriste različite operatere, koji...