BEŽIČNO – NEVIDLJIVO, A BOLNO

BEŽIČNO – NEVIDLJIVO, A BOLNO “BEŽIČNO-NEVIDLJIVO, A BOLNO” jeste naziv kampanje čiji je fokus zaustavljanje nasilja nad ženamu Krivičnog zakona FBiH radi stvaranja zakonodavnog okvira za sankcionisanje osoba koje vrše kra i djecom putem Interneta i tehnologije, a organizirana je u sklopu Incijative za izmjenu i dopunivična djela putem informaciono-komunikacionih tehnologija. Incijativu je pokrenuo Centar ženskih prava iz Zenice. Formirana je ekspertna radna grupa koju su činili/e Udruženje žena sudija u BiH, i eksperti/ce: Džumhur Jasminka – Ombudsmenka BiH; Zahiragić Adisa – sutkinja Kantonalnog suda Sarajevo; Maličbegović Enes – sudija Kantonalnog suda Zenica; Begić Jasmina – sutkinja Vrhovnog suda FBIH; Hadžiomerović-Muftić Hajrija – federalna tužiteljica; Glavaš Nedeljko – predstavnik MUP ZDK; Korajlić Nedžad – dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije.   Tim povodom organizirali smo neformalno druženje na kojem smo okupile članice radne grupe koja je radila na prijedlogu teksta Nacrta za izmjenu i dopunu Krivičnog zakona FBiH, Amru Bećirović iz Centra ženskih prava i kantonalnu sutkinju Adisu Zahiragić, novinarke i članice tima One World Platform. Razgovarale smo o svim izazovima sa kojim su se susrele prilikom rada, ali sljedećim koracima.   Online nasilje je relativno nova forma nasilja kojoj se ne pridaje dovoljno pažnje. Kao i u slučaju drugih oblika nasilja, o online nasilju se ne priča. Centar ženskih prava je pružio 2168 pravnih usluga, od kojih je 68,54 posto bilo u oblasti porodičnog prava. Za 20 mjeseci nasilje putem Interneta i mobilne telefonije doživjelo je ukupno 1.201 klijentica ili 55,40 posto. U periodu od pet godina, zaključno s 2015., na SOS telefon Fondacije udružene žene Banjaluke zaprimljeno je 3360 SOS poziva od čega je 1820 sadržalo neku od prijetnji putem...

Poziv na treći BHIGF!

Poziv na treći BHIGF!   One World Platform i  Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova, organizira treći BHIGF pod nazivom “Učinak mreže: od infrastrukture do djece” koji će se održati 12. decembra 2017. u Sarajevu, u hotelu Europa, Vladislava Skarića 5. Ove godine, paneli obuhvataju teme: • Infrastruktura: internetske tačke razmjene – IXPs, net neutralnost, Bosna i Hercegovina je jedina zemlja zapadnog Balkana koja još nije uspostavila tačku za razmjenu internetskog prometa poznatu kao IXP. Koja je internet infrastruktura u BiH, kako se njome upravlja, šta nedostaje? Kako izgleda trenutni prostor djelovanja provajdera Internet usluga? Ko posjeduje internetsku infrastrukturu BiH? Šta je net neutralnost? U kojoj su vezi IXP i net neutralnost? U kojoj mjeri su u BiH implementirani principi net neutralnosti i kako se odnose na pristupačnost interneta? • Djeca na Internetu: zašto su podaci bitni, Praksa i izazovi djece na Internetu. Kakvu ulogu imaju rod, godine i obrazovanje? Zajedničko i artikulisano razmišljanje o interkonekciji privatnosti, sigurnosti i podataka. Koji su rezultati monitoringa i evaluacije Akcionog plana za zaštitu djece i sprječavanje nasilja nad djecom putem informaciono-komunikacijskih tehnologija u BiH (2014-2015)? Šta su lični podaci, ko ih posjeduje i ko je odgovoran za njih. Obaveze i odgovornosti vlade, biznisa i društva. • Od zajednice za zajednicu: Glavni zaključci i problemi predstavljeni od strane predstavnika incijativa u obliku kratkog predstavljanja BiH internet aktera, te njihovih uspjeha, izazova i poziva na zajedničko djelovanje. Cilj svakog od navedenih panela jeste isticanje važnosti aktivnog uključenja različitih interesnih grupa u Bosni i Hercegovini, kao i uključivanje najboljih praksi od strane gošći bh. Foruma – iz regije i svijeta. Registraciju (koja je besplatna ali OBAVEZNA)...

Dijeljenje Facebook podataka između Europske unije i SAD-a ilegalno?

Dijeljenje Facebook podataka između Europske unije i SAD-a ilegalno? Irski Visoki sud izdao je presudu u slučaju protiv Facebooka. Sud se složio sa irskom komisijom za zaštitu podataka (DPC), te je utvrdio da bi kanali koje Facebook i druge kompanije koriste za prenos podataka iz EU u SAD mogli biti ilegalni. Razlog zbog kojeg se sumnja u legalnost jeste masivni digitalni nadzor američke vlade koji ugrožava pravo na privatnost podataka građana Europske unije. Između ostalog, riječ je i o programima nadzora pod imenom PRISM i Upstream na koje je upozorio Edward Snowden. Irski je sud uputio to pitanje najvišem sudu Europske unije, (CJEU) kako bi se donijela konačna odluka o legalnosti prijenosa podataka.  Zašto Facebook prenosi podatke između EU i SAD-a? Facebook je podijeljen u dvije kompanije: Facebook Inc., matičnu kompaniju i Facebook Ireland Ltd., koja djeluje u oblasti međunarodnog poslovanja kompanije izvan SAD-a i Kanade (85,9 posto svih Facebook korisnika). Facebook Ireland Ltd. šalje sve svoje korisničke podatke svojoj matičnoj kompaniji u SAD-u, zbog čega je cijeli slučaj i pokrenut u Irskoj. Prenos podataka matičnoj kompaniji znači da se pohranjuju lični podaci građana Europske unije, gdje bi američka vlada mogla ugroziti temeljna ljudska prava na privatnost sa svojim programima masovnog digitalnog nadgledanje. To je ono protiv čega se bore Max Schrems – koji je podnio prvu žalbu protiv Facebooka još 2013. godine – i irski DPC. Zvijezda emisije: SCC Tehnički gledano, EU zabranjuje sve prenose podataka iz Europe u bilo koju zemlju izvan EEA-a. Međutim, zakonom je predviđen izuzetak koji Facebook, zajedno s drugim kompanijama, koristi za prenos podataka iz Europe u SAD. Ova iznimka se naziva SCC (Standard Contractual Clauses) i nalazi se u samom središtu slučaja. U...

Prekogranični pristup podacima i ljudska prava

Prekogranični pristup podacima i ljudska prava Vijeće Europe je počelo sa radom na dodatnom protokolu uz Konvenciju o kibernetičkom kriminalu koji će predstavljati novi alat tijelima za provedbu zakona kako bi imali pristup elektroničkim podacima u slučaju kaznene istrage. EDRi i još 13 organizacija koje se diljem svijeta bore za ljudska prava i osnovne slobode online, dali su svoj doprinos i podnijeli Vijeću Europe svoje komentare i sugestije. Prekogranični pristup elektroničkim dokazima može imati kao posljedicu ozbiljno kršenje ljudskih prava. Elektronički dokazi jesu elektronički ili digitalni podaci, kao što su sadržaj društvenih medija, e-poruke i “cloud” podaci. Pristup tim podacima u kaznenim istragama je često potreban, a s obzirom da su geografske granice zamagljene u digitalnom okruženju, istrage zahtijevaju prekograničnu saradnju između vlada, kao i vlada sa privatnim sektorom. Pristup ličnim podacima mora biti neophodan, srazmjeran svrsi istrage i u skladu sa zakonom. Ugovori uzajamne pravne pomoći (MLAT) su osnovni instrumenti koji olakšavaju prekogranični pristup dokumentima, no vrlo često su kritizirani i okarakterisani kao spori i neefikasni. To je dovelo do bilateralnih sporazuma između država, poput onog između Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država, koji ne riješavaju nedostatke MLAT-a već stvaraju dodatne probleme. U podnešenim komentarima i sugestijama istaknuto je da u slučaju efikasnih MLAT-ova, novi protokol bi mogao definirati procedure u kojim vlasti jedne države mogu pristupiti serverima i uređajima druge države u skladu sa tri osnovna principa: 1) Provedba nadležnosti od strane države ili državne agencije na teritoriji druge države ne može se odvijati bez znanja i dozvole ciljane države. 2) Države potpisnice moraju poštivati načela ljudskih prava uključujući i ovlasti koje su dodijeljene ili predviđene konvencijom ili dodatnim protokolom. 3) Neopravdano i prisilno lokaliziranje podataka...

Facebook politika; cenzura, osvetnička pornografija i aktivizam

Facebook politika; cenzura, osvetnička pornografija i aktivizam Krajem maja Guardian je objavio Facebook datoteke, interne dokumente koji su procurili i otkrili na koji način kompanija moderira sadržaj. Mnogi od nas već dugo traže transparentnost vezanu za moderiranje sadržaja od strane Facebook-a, kako bi mogli bolje razumjeti nasilje na temelju spola koje se dešava na platformi, te dati povratne informacije. Iako je Facebook napravio određena poboljšanja, ovi dokumenti potvrđuju da je to često jedan korak naprijed, jedan korak unazad, obzirom da platforma nastavlja cenzurisati isticanje ženske samostalnosti, posebno kod žena druge boje, a naročito u vezi sa aktivizmom, dok istovremeno dozvoljava da se uznemiravanje nastavi.   Nasilje na temelju spola Ljudi koji se suočavaju s online nasiljem kontaktiraju mnoge od nas za pomoć, a prema njihovim izvještajima, Facebook i Facebook Messenger su uglavnom platforme na kojima se kršenja najviše događaju. Pojedinosti o moderiranju sadržaja na Facebook-u precizno potvrđuju koje žene – bez obzira jesu li one heteroseksualne, LGTBQI – ili osobe koje su atipične za svoj spol, govore svoje iskustvo na platformi. Zloupotreba, posebno neovlašteno dijeljenje slika, je zastrašujuće, a izvještaji se često odbacuju s objašnjenjem da zloupotreba nije kršila smjernice Facebook-a, iako su ti procureni dokumenti pokazali da su to bila čista kršenja. Za mnoge korisnike to je jednako kao kada bi neko rekao kako se preživljeno zlostavljanje nije desilo. Iz iskustva znamo da se i osobe koje se bave zaštitom ljudskih prava često ušutkuju od strane Facebook-a i suočavaju s velikim brojem zlostavljanja od strane ostalih korisnika, poput stvaranja lažnih profila koji diskreditiraju ili kleveću, vrše promjenu fotografije radi stvaranja lažnih intimnih slika, šalju govor mržnje, prijetnje i maliciozno objavljuju privatne ili lične informacije. Facebook-ove...

Poziv na školu za mlade_SEEDIG!

Poziv na školu za mlade_SEEDIG! Ukoliko si student/ica dodiplomskog ili postdiplomskog studija i zanimaju te pitanja koja se tiču privatnosti, online slobode izražavanja, digitalne pismenosti, Interneta stvari (IoT) i cyber sigurnosti, SEEDIG škola za mlade je odlična prilika za tebe da naučiš nešto novo, proširiš svoju mrežu poznanstava, te razmijeniš znanje i iskustvo sa svojim vršnjacima. Škola će se odvijati 24-25 maja, u Ohridu, u sklopu SEEDIG-ovog godišnjeg okupljanja. Određenom broju prijavljenih će biti pokriveni troškovi puta, smještaja kao i učestvovanja. Prijave su otvorene do 19. marta. Sve potrebne informacije možeš pronaći...