AKCIONI KORACI: DECENIJA ZAGOVARANJA CIVILNOG DRUŠTVA U INFORMACIONOM DRUŠTVU – Pregled osnovnih informacija o izvještajima iz različitih država Globalnog informacionog društva (GISWatch)

AKCIONI KORACI: DECENIJA ZAGOVARANJA CIVILNOG DRUŠTVA U INFORMACIONOM DRUŠTVU – Pregled osnovnih informacija o izvještajima iz različitih država Globalnog informacionog društva (GISWatch) Asocijacija za progresivne komunikacije (APC) je objavila izvještaj u kojem se bavi decenijom zagovaranja civilnog društva u informacionom društvu. Ovaj izvještaj predstavlja pregled osnovnih informacija o izvještajima iz različitih država Globalnog informacionog društva (GISWatch), u periodu od 2007 do 2017. Svake godine, One World Platform je učestvovao u izradi izvještaja za Bosnu i Hercegovinu, i time dao svoj doprinos godišnjim izvještajima, kao i ovoj publikaciji. Svrha ovog pregleda bila je da se da osvrt na proteklih deset godina ovih izveštaja od strane Globalnog informacionog društva i da se pokušaju identificirati trendovi u pogledu civilnog društva o tome šta je potrebno učiniti kako bi se stvorilo informaciono društvo koje je usmjereno na ljude. Period analize je bio nešto više od jedne decenije: 2007-2017, tokom kojeg je svake godine objavljen izvještaj GISWatch-a, što ukupno čini 11 globalnih izvještaja. Tokom ovog perioda, objavljeno je 510 izvještaja koji pokrivaju 97 zemalja i koji predstavljaju značajan zapis aktivizma civilnog društva o informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (IKT) i internet pravima. Autori su predložili i preko 1.900 preporuka zagovaranja, koji su za ove potrebe nazvani “akcioni koraci”. Ipak, ova publikacija nije analiza sadržaja konkretnih “koraka akcije”. Umjesto toga, ovdje se pokušava odgovoriti na pitanje: Gdje ima najviše prostora za promjene? Odgovarajući na ovo pitanje, nudi se refleksija o vrstama mobilizacionih alata, mehanizama i metodologija koje civilno društvo preferira u određenim kontekstima kako bi se došlo do ključnih promjena.  Treba imati na umu da ovi “akcioni koraci” ne mogu uvijek biti poduzeti od strane civilnog društva, te samim tim neki izvještaji nude i opcije šta bi to vlade mogle uraditi po ovom pitanju. Ipak, jako je korisno...

GISWatch 2017 – Nacionalne i regionalne incijative Foruma o upravljanju internetom

GISWatch 2017 – Nacionalne i regionalne incijative Foruma o upravljanju internetom   One World Platform već dugi niz godina piše izvještaje za Bosnu i Hercegovinu u sklopu godišnjeg izvještaja Global Information Society Watch (GISWatch), platforme za kooperativno praćenje implementacije međunarodnih i nacionalnih obaveza vlada radi stvaranja inkluzivnog informatičkog društva. Tema za 2017.godinu je bila posvećena nacionalnim i regionalnim incijativama Foruma za upravljanje internetom (NRI). Naš fokus prilikom pisanja ovog izvještaja je bio nacionalni Forum o upravljanju internetom BHIGF koji predstavlja primarnu platformu za razgovor o pitanjima i izazovima upravljanja internetom u Bosni i Hercegovini. Specifičnost ovog foruma jeste upravo u njegovoj otvorenosti za sve koji su željni da doprinesu izgradnji dijaloga i postizanju konsenzusa u državi punoj političkih i etničkih podjela. Upravo civilno društvo drži balans između vlade, akademije i privatnog sektora, te ima vodeću ulogu u postizanju konsenzusa oko prioritetnih pitanja i potencijalnih rješenja. Saradnja između različitih interesnih strana, te promatranje iz različitih perspektiva nije bitno samo za oblast upravljanja internetom već za dobrobit društva generalno. Problem koji se pokazao kao prioritetan jeste problem digitalne pismenosti u našoj državi. Prema posljednjim podacima iz 2013. godine, više od 60% populacije je digitalno nepismeno. Izazovi informacione sigurnosti moraju se sagledati i šire od konteksta nacionalne sigurnosti, te se mora uključiti i pristup koji na listu prioriteta stavlja i digitalnu sigurnost svakog građana i građanke. O našoj i incijativama diljem svijeta možete pročitati nešto više...

Virtualni neposluh i feminizam

Virtualni neposluh i feminizam Prenijela: Sabina Redžović  – Originalni tekst: Nadine Moawad | Asocijacija za Progresivne Komunikacije (APC) Tačka feminističkog otpora: Online neposluh, sabotaža i militantnost Adria Richards nije tvitala 6 mjeseci tviter sljedbenicima kojih je 14.000. Ranije je zbog zagovaranja položaja žena u tehnologijama, Adria pretrpjela surov val rasnih pogrda, prijetnji silovanjem i mizoginičnih trolanja zbog tvitanja fotografije dvojice muškaraca sa seksističkim komentarima dok su učestvovali na PyCon-u, konferenciji Python kodiranja u SAD-u. Hakeri su potom oborili web stranicu njezinog poslodavca čime je i ona dobila otkaz na poslu. U nadolazećim mjesecima, Adria se odlučila pritajiti i držati na sigurnom, njezin glas je utihnuo i njena onlajn prisutnost postala nevidljiva. Njena priča je, iako poražavajuća, nažalost niti jedinstvena niti šokantna među hiljadu drugih priča žena u tehnologijama širom svijeta. Sve češća dominantna uloga tehnologije kao i prebacivanje dimenzije interneta u socijalni prostor doveli su do novih oblika poznatih napada na žene zbog najosnovnijih radnji – od samoizražavanja do poziva na seksističko ponašanje, od zauzimanja vodećih pozicija do zagovaranja rodne jednakosti. Ipak, feministkinje su nastavile borbu – pojedinačno i kolektivno – nametnuti svoje glasove i vrijednosti u tegobni digitalni svijet. Prije više od 25 godina, Anita Borg je sa 12 drugih žena kreirala malu elektroničku mailing listu koja je započela zajednicu žena tehnologije u svijetu kompjutera zvanu Systers (žene koje rade u sistemima). Organizovanje i osnažavanje žena u brojevima su bile dugotrajne strategije koju su koristile žene u muško-dominantnim prostorima i područjima rada kao izazov patrijarhatu i diskriminaciji. Ipak, od 1980ih do danas, žene se se često organizovale kao otpor izolaciji, kao što je Borg naglasila, “opravdavajući isključenost muškaraca i da razjasne zašto...

GISWatch2014: Nadzor komunikacija u digitalnom dobu

GISWatch2014: Nadzor komunikacija u digitalnom dobu Platforma Jedan Svijet već sedmi put priprema izvještaj za Bosnu i Hercegovinu u sklopu godišnjeg izvještaja Global Information Society Watch (GISWatch), platforme za kooperativno praćenje implementacije međunarodnih (i nacionalnih) obaveza koje su vlade preuzele na polu stvaranja inkluzivnog informatičkog društva. Izvještaj za 2014. godinu posvećen je temi “Nadzor komunikacija u digitalnom dobu”. Izvještaj za BiH kaže da, mada građani i građanke aktivno koriste tehnologije i društvene medije za informiranje i komunikaciju sa prijateljima, još uvijek su daleko od pozivanja na svoja prava kada su u pitanju privatnost, sigurnost i internet općenito. “Aktivisti/ce koriste internet, a pogotovo društvene mreže poput Facebooka, kako bi uključili javnost i organizovali proteste protiv političkog establišmenta. Za mnoge koji ne znaju mnogo o Bosni i Hercegovini, glavna asocijacija je rat na Balkanu ‘90-ih godina i raspad Jugoslavije. Za aktiviste/ce za ljudska prava Bosna i Hercegovina nosi titulu najkorumpiranije zemlje zapadnog Balkana. To je ujedno i jedina zemlja u regiji koja još uvijek treba potpisati sporazum o pridruživanju sa Europskom unijom, a sve zbog pat pozicije u ustavnim reformama i političke nespremnosti da međustranački pregovaraju i prevaziđu krute etničke kvote. Dobar primjer ovoga je neuspjeh zemlje da uskladi antidiskriminacijske odluke Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, a u vezi podobnosti za službene dužnosti. To je značilo pet godina zastoja u ustavnim reformama, što je ostavilo građane/ke Bosne i Hercegovine zarobljene u uskom i diskriminirajućem okviru Daytonskog mirovnog sporazuma”, kaže se u uvodu izvještaja GISWatch-a za Bosnu i Hercegovinu, dostupnom na adresi http://oneworldplatform.net/giswatch2014-nadzor-komunikacija-u-digitalnom-dobu/. Osim izvještaja za BiH za 2014. godinu, tim Platforma Jedan Svijet pripremila je prijevode nekoliko eseja koji su dio globalnog izvještaja za 2014....

Mit o globalnom online nadzoru oslobođenom usklađivanja

Mit o globalnom online nadzoru oslobođenom usklađivanja Autor: Alberto Cerda – Udruženje: ONG Derechos Digitales Website: http://www.derechosdigitales.org/ UVOD Od sredine 2013. godine kontinuirano se otkrivaju implementacije niza programa od strane vlade Sjedinjenih Američkih Država (SAD), koje čine sistem za globalni i masovni on-line nadzor. Inicijativa obuhvata nekoliko agencija, prije svega Agenciju za nacionalnu sigurnost (NSA), u uskoj suradnji s kompanijama koje pružaju usluge putem interneta. Sistem, koji je uglavnom usmjeren na strance i prekomorske komunikacije, utjecao je i na privatne komunikacije posvuda, od šefova država do redovnih web korisnika/ca.Ova otkrića o sistemu za globalni internetski nadzor pobudila su zabrinutost po pitanju ljudskih prava. Vremenom, ova pitanja su odbačena sugerirajući da se ljudska prava ne primjenjuju na ova pitanja, jer nemaju posebne norme, imaju uzak opseg, ili su irelevantna za nedržavne aktere. Ovi argumenti su izgradili mit kako bi prekogranični online saobraćaj bio izuzet od uklađivanja sa zakonom o ljudskim pravima. Ovaj izvještaj osporava te zablude, najprije zagovarajući punu primjenu zakona o ljudskim pravima nad globalnim on-line nadzorom i, drugo, skrećući pažnju na trenutna ograničenja zakona o ljudskim pravima kako bi se postiglo stvarno jačanje ljudskih prava u svijetu. ZAKON O LJUDSKIM PRAVIMA O NADZORU Tokom 1990-ih, vladalo je uvjerenje da je internet laissez-faire okruženje izuzeto od bilo kakve kontrole vlade, regulacije i ograničenja. Ova zabluda je potaknuta od strane slobodarskih ideja koje su precijenile bezgraničnost, otvorenost i virtualnu anonimnost interneta1. Ove mogućnosti su, međutim, umjesto da spriječe bilo kakav regulatorni pristup, samo bile izazov učinkovitosti propisa, otežavajući međunarodnu harmonizaciju propisa. Tokom godina, Internet je postao jako regulirano okruženje u kojem se nekoliko slojeva regulacije i zakona preklapaju, a jedan od njih je i međunarodni zakon o...

Štetnost nadzora privatnosti, izražavanje i udruživanje

Štetnost nadzora privatnosti, izražavanje i udruživanje Autorica: Jillian York – Udruženje: Electronic Frontier Foundation – Website: http://www.eff.org Sloboda je slobodno reći da dva plus dva čine četiri. Ukoliko je to dozvoljeno, sve ostalo slijedi. George Orwell, 1984 Dana 5. Juna 2013. godine, Washington Post i Guardian istodobno objavljuju dokumente koji će uzdrmati svijet. Dokumenti, koji su procurilili od strane bivšeg suradnika Nacionalne Sigurnosne Agencije (NSA) Edwarda Snowdena, nisu bile prve objave o ogromnom američkom sistemu nadzora, ali su vjerojatno imali najveći efekt. Godinu prije objave, svijest o digitalnom nadzoru u SAD-u – i doista, u većem dijelu svijeta – bila je minimalna. Objavljivanja od strane WikiLeaksa u 2011. godini mogu biti zaslužna za podsticaj u izvještavanju o nadzoru1 – osobito na Bliskom istoku – ali je malo potaknulo i istraživanja o njegovom društvenom utjecaju. Znanje, ili čak i percepcija, da ste nadzirani može imati obeshrabrujući učinak. Industrijska studija 2012 koju je proveo Svjetski Ekonomski Forum je utvrdila da u zemljama sa visokom dostupnošću interneta, većina ispitanika (50,2%) smatra da “Vlada prati ono što ljudi rade na internetu.” U isto vrijeme, samo 50% vjeruje da je internet sigurno mjesto za ispoljavanje svog mišljenja, dok se 60,7% složilo da “ljudi koji idu na internet stavljaju svoju privatnost u opasnost”2 Anketa članova koju je provela organizacija pisaca PEN American Center u decembru 2013. otkriva da je, od objavljivanja prvih NSA informacija, 28% ispitanika “ograničilo ili izbjegavalo aktivnosti na socijalnim mrežama”, dok je drugih 24% “namjerno izbjegavalo određene teme preko telefona ili kroz mail konverzacije”. Možda čak i više zabrinjavajuće, punih 16% izbjegava pisati ili govoriti o određenim temama3. Nadzor utječe na nas na bezbroj načina. To krši naše...