Rješavanje online rodno zasnovanog nasilja

Rješavanje online rodno zasnovanog nasilja Piše: Becky Faith  Prevela: Aida Salihović-Gušić Tehnologije kao što su mobilni telefoni mogu pogoršati i uticati na povećanje nasilja nad ženama i djevojkama i dovesti do ućutkivanja ženskih glasova na internetu. Da bismo se pozabavili ovim pitanjem, moramo voditi računa o društvenim mrežama. Postoji mnogo formi online rodno zasnovanog nasilja, uključujući hakiranje, lažno predstavljanje, nadzor/uhođenje, uznemiravanje/spam, stavljanje žrtava u nasilne situacije i zlonamjerna distribucija intimnih fotografija i poruka. Rasprostranjenost online rodno zasnovanog nasilja dodatno utiče na digitalno isključivanje žena, što je detaljno istraženo u novom izvještaju IDS-a, Leaving No One Behind in a Digital World. Novi izveštaj urađen za Helpdesk za Nasilje nad ženama i devojkama (VAWG) otkriva da ne postoji dovoljno podataka o obimu nasilja nad ženama na internetu, a još manje o tome šta uraditi da se to spriječi. Dinamičnost tehnološkog okruženja i kontekstualne razlike u platformama koje se koriste u različitim zemljama predstavljaju izazov kreiranju i evaluaciji adekvatnih reakcija koje su prikladne za više regija i platformi. Upotreba zakona o ljudskim pravima Međutim, postoje snažni međunarodni okviri za ljudska prava koji bi se mogli koristiti za rješavanje problema rodno zasnovanog nasilja na internetu: međunarodni zakon o ljudskim pravima nalaže državama da poduzmu mjere kako bi promovirali, zaštitili i ispunili ljudska prava, te spriječili njihova kršenja od strane “nedržavnih aktera”. Ovi „nedržavni akteri“ uključuju transnacionalne korporacije kao što su platforme za društveno umrežavanje koje presretaju naše online komunikacije. Od država se traži da djeluju u pravcu uspostavljanja i očuvanja online okruženja koje je sigurno i pogodno za sve, kao i da smisleno adresiraju rodno zasnovano uznemiravanje. Postoje razne UN rezolucije koje priznaju online rodno zasnovano nasilje u međunarodnom okviru...

Vijeće Europe usvojilo prvi međunarodni pravni instrument za borbu protiv seksizma

Vijeće Europe usvojilo prvi međunarodni pravni instrument za borbu protiv seksizma Prevela i prilagodila: Aida Salihović-Gušić Slobodno možemo reći da je borba za ravnopravnost spolova dostigla novu ljestvicu usvajanjem Preporuke za borbu protiv seksizma od strane Odbora ministara Vijeća Europe. Sve države članice trebaju biti dio ove borbe protiv pojave koja je prisutna u svim segmentima društva i koja bitno utiče na diskriminaciju nad ženama. U Preporuci stoji da je ravnopravnost spolova ključna komponenta za zaštitu ljudskih prava, demokratiju, vladavinu prava, te promociju vrijednosti koje su pozitivne za sve ljude. Ideja o ravnopravnosti spolova podrazumijeva jednaka prava za žene i muškarce, djevojčice i dječake kao i istu vidljivost, osnaživanje, odgovornost i učešće u svim sferama javnog i privatnog života, te jednak pristup i raspodjelu resursa. Diskriminacija na osnovu spola i/ili roda predstavlja kršenje ljudskih prava i prepreku za uživanje tih istih prava i osnovnih sloboda, a seksizam predstavlja manifestaciju historijski nejednakih odnosa moći između žena i muškaraca, što dovodi do diskriminacije i spriječava potpuno napredovanje žena u društvu. Ova pojava je sveprisutna u svim sektorima i svim segmentima društvima, a najviše je podržana rodnim stereotipima koji pogađaju žene i muškarce, djevojčice i dječake, te je potpuno u suprotnosti sa principom rodne ravnopravnosti. Seksizam predstavlja prepreku za osnaživanje žena i djevojaka, koje su nesrazmjerno pogođene seksističkim ponašanjem, a često je povezan s nasiljem nad ženama i djevojčicama, stvarajući klimu i pogodno tlo za zastrašivanje, diskriminaciju, isključenost i nesigurnost, ograničavajući mogućnosti i slobodu. Žene i djevojčice mogu biti izložene višestrukim i međusobno isprepletenim oblicima diskriminacije i mogu se suočiti sa seksizmom u kombinaciji s drugim normama ili ponašanjima koja su diskriminatorna ili štetna. Kako u svijetu ne postoji definicija seksizma koja je opšteprihvaćena,...

Ženska prava na internetu: savjeti za bezbjedniji digitalni život

Ženska prava na internetu: savjeti za bezbjedniji digitalni život Piše: Chloé Berthélémy Prevela: Aida Salihović-Gušić Internet je nevjerovatan alat i osnažio je žene da govore, reaguju i organizuju se kako bi se suočile s patrijarhatom i ugnjetavanjem. No, internet nije neutralno mjesto – seksističke, rasističke, homofobne i druge nasilne vrste ponašanja i sadržaja nesrazmjerno pogađaju žene u online svijetu. S tim u vezi, želimo proslaviti pozitivne priče i pružiti praktične savjete, dostupne alate i materijale za digitalnu sigurnost i privatnost žena na internetu. Ovaj članak pokriva: Kako da pretražujete sigurno i anonimno Kako da zaštite svoje račune i komunikaciju Kako da igrate igrice na internetu sigurno Kako da se suočite sa online uznemiravanjem Žene su češće izložene maltretiranju i nasilju na internetu, masovnim kampanjama zlostavljanja i zastrašivanja ili iskorištavanju i manipulaciji privatnim podacima. U izvještaju Amnesty Internationala utvrđeno je da su žene koje pripadaju ranjivim grupama, kao što su žene s invaliditetom, lezbejke, biseksualke i trans žene najčešća meta ugnjetavanja. Faktori su višestruki: mala odgovornost zlonamjernih napadača dovodi do osjećaja nekažnjivosti, ili nedostatak znanja kompanija i programera o nasilju i zlostavljanju na mreži. Žrtvama ostaje ono malo podrške za nasilje koje su preživjele. To dovodi do samocenzure žena, ograničavanja njihove slobode izražavanja i njihovog značajnog sudjelovanja na internetu. Kako da pretražujete sigurno i anonimno Prilikom pretraživanja na internetu prikupljaju se i bilježe vaši lični podaci i internetska aktivnost. Web stranice prikupljaju podatke kao što su demografija, intimni interesi i ukusi, lične navike i hobiji. Ova ogromna količina ličnih podataka uključuje osjetljive podatke kao što su podaci o kreditnoj kartici, fizičkoj lokaciji, seksualnim preferencijama, religiji, zdravlju i drugima. Ove informacije su izuzetno vrijedne za kompanije, vlade i zlonamjerne aktere podjednako i...

Novo OSCE-ovo istraživanje o nasilju nad ženama u Jugoistočnoj i Istočnoj Evropi

Novo OSCE-ovo istraživanje o nasilju nad ženama u Jugoistočnoj i Istočnoj Evropi Dostupno je novo istraživanje koje je sproveo OSCE, a koje daje detaljnu sliku fizičkog, seksualnog i psihološkog nasilja nad ženama i djevojkama u Jugoistočnoj i Istočnoj Evropi. Istraživanje je sprovedeno tokom 2018. godine u sedam država: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Moldavija i Ukrajina. Istraživanje je, također, obuhvatilo i Kosovo. Ispitano je ukupno 15.179 žena starosne dobi od 18 do 74 godine. Istraživanje je pokazalo da je 70% intervjuisanih žena iskusilo neki oblik nasilja od svoje 15. godine života, dok je 45% svih intervjuisanih žena iskusilo barem jedan oblik seksualnog uznemiravanja od svoje 15. godine, a 21% žena je prošlo kroz fizičko, seksualno ili psihološko nasilje u djetinjstvu (do 15 godina). Prema istraživanju, neki od faktora koji povećavaju vjerovatnoću da će žene biti izložene nasilju su da pripadaju manjinama, da su mlade, siromašne ili ekonomski zavisne, ili da imaju djecu. Žene čiji partneri često piju, nezaposleni su ili su se borili u oružanom sukobu imaju veću vjerovatnoću da dožive nasilje. Mlađe žene obično iskuse gotovo sve oblike seksualnog uznemiravanja u većoj mjeri u usporedbi sa starijim, ali se ti oblici nasilja svakako razlikuju, a najčešće uključuju i nasilje koje se dešava u virtuelnom svijetu, tj. putem mobilne telefonije i interneta. Neželjene seksualno eksplicitne poruke putem e-pošte ili SMS poruke su gotovo devet puta češći oblik uznemiravanja među ženama u razdoblju od 18–29-godina nego među onima od 50 i više. Također, sedam puta je veća vjerovatnost da će ovakve oblike nasilja mlađe žene prijaviti u usporedbi sa starijim ženama. Nema sumnje da veća upotreba naprednih tehnologija kod mlađih žena povećava rizik od takvog ponašanja, ali istraživanje...

Aplikacije za praćenje menstrualnog ciklusa – gdje završavaju vaši podaci?

Aplikacije za praćenje menstrualnog ciklusa – gdje završavaju vaši podaci? Sve više žena koristi aplikacije za praćenje menstrualnog ciklusa. Ipak, ove aplikacije ne koriste uvijek vaše najintimnije podatke koje dijelite na njima na najbolji mogući način. Aplikacija koja vas obaviještava kada možete očekivati svoj ciklus ili kada su vaši plodni dani, može biti korisna, na primjer, kako biste predvidjeli kada možete očekivati da ćete patiti od neželjenih efekata koji se kod mnogih žena javljaju tokom menstrualnog ciklusa. Samo po sebi, praćenje vašeg ciklusa nije ništa novo: stavljanje oznaka u dnevnik ili na kalendar uvijek je bio jednostavan način da za praćenje. Ali, razmjena podataka o radu vašeg tijela na aplikaciji je rizičnija. Postoji mnoštvo ovakvih aplikacija na tržištu. Od onih poput “Ladytimer Maandstonden Cyclus Kalender”, “Magic Teen Girl Period Tracker”, preko “Vrouwenkalender”, do “Flo” – sve su uredno poredane u različitim nijansama pink boje na prodavnici aplikacija. “Femtech” se smatra rastućim tržištem koje je u proteklih nekoliko godina ostvarilo investicije od milijardu dolara od strane različitih početnih biznisa. Da li su ove aplikacije napravljene da ženama pruže bolji uvid u rad njihovih tijela ili da unovče tu potrebu? Zanimljivo je pogledati vrstu podataka koje te aplikacije prikupljaju. Aplikacija se obično otvara pregledom kalendara. U pregledu možete unijeti datum vašeg posljednjeg ciklusa. Osim toga, možete svakodnevno voditi evidenciju o tome kako se osjećate (sretne, nesretne, uznemirene) i da li gubite mnogo krvi. Ali za većinu ovih aplikacija, stvari se tu ne završavaju. Jeste li imali seks? I ako jeste, sa ili bez zaštite? Sami ili sa drugom osobom? Kako ocenjujete orgazam? Da li ste imali bolove u stomaku? Da li je rad vaših crijeva normalan? Da li ste uživali u...

Publikacija “Zaustavi nasilje: ženska prava i sigurnost na internetu”

Publikacija “Zaustavi nasilje: ženska prava i sigurnost na internetu” prvi je dokument u Bosni i Hercegovini koji se bavi tematikom ženskih prava i sigurnosti na internetu, nasilja nad ženama kroz informaciono-komunikacione tehnologije i politika svjetskih društvenih mreža u vezi sa virtualnim nasiljem nad djevojkama i ženama. Autori/ce izvještaja kroz studije slučaja društvenih mreža Facebok, Twitter i YouTube predstavljaju mehanizme praćenja i zaštite od virtualnog nasilja, te analiziraju zakonodavstvo Bosne i Hercegovine i pravilnike lokalnih i svjetskih internet posrednika kada se radi o ovom problemu. Kompletan izvještaj dostupan je...