Više od riječi: Složenost platformi koje reagiraju na online uznemiravanje

Više od riječi: Složenost platformi koje reagiraju na online uznemiravanje Šta se može poduzeti oko online uznemiravanja pitanje je koje već neko vrijeme muči online platforme i zagovornike ljudskih prava. Gdje se može nacrtati linija između slobodnog govora i uznemiravanja i ko bi je trebao povući? Budući da ovo pitanje ostaje neodgovoreno, uznemiravanje se i dalje događa svakodnevno, na više platformi širom svijeta. Tokom proteklih nekoliko godina, pojavio se konsenzus među braniteljima ljudskih prava da ciljano online uznemiravanje predstavlja formu ušutkivanja, jer često vodi do samocenzure. Nedavna studija Instituta za istraživanje podataka i društva i Centra za inovativna istraživanja javnog zdravstva (CIPHR) pokazala je da online uznemiravanje ima stvarne posljedice; 43 % žrtava uznemiravanja promijeni svoje kontakt podatke nakon incidenta, dok 26 % prestane koristiti društvene mreže, svoj telefon ili internet u potpunosti. Iako incidenti na globalnom jugu u većini slučajeva dobijaju manje publiciteta od onih u Americi i Evropi, online uznemiravanje je zaista svjetski fenomen. Kako izvještaj o “cyber nasilju”iz radne grupe UN-a širokopojasne komisije za digitalni razvoj, koji se tiče širokopojasne konekcije i roda, online zločini “neprimjetno prate širenje Interneta”, pri čemu se nove tehnologije pretvaraju u nova sredstva uznemiravanja na mjestima gdje su široko zastupljena . Na primjer, studija iz 2017. godineiz Pakistanske fondacije za digitalna prava pokazala je da je 40 % žena u zemlji doživjelo online seksualno uznemiravanje, sa većim brojem tih slučajeva na Facebook-u. Ovaj fenomen je naročito prisutan kada je u pitanju Twitter. Tokom proteklih nekoliko godina, veliki broj istaknutih korisnika, a posebno žena, napustili su platformu nakon što su doživjeli uznemiravanje. Jedan značajan primjer je Lindy West, američka feministička spisateljica i aktivistica za prihvatanje gojaznosti, javno je objavila svoju deaktivaciju sa...

Tehnologija za vidljivost LGBT* prava i kulture u BiH

Tehnologija za vidljivost LGBT* prava i kulture u BiH Kada smo tek pokrenulei Udruženje Okvir u junu 2011. godine u Sarajevu pa do danas, internet i tehnologija su nam jedni od najznačajnijih instrumenata koje koristimo u svom djelovanju. Obzirom da je jako visok nivo isključivanja, stigmatiziranja i brisanja svih Različitih, manjak institucionalizovane podrške za kreativni rast i razvoj mladih, žena, manjina pa tako i nas kao LGBT*IQA osoba u BiH, korištenje digitalnih medija i alatki je vještina i resurs koje biramo da se nas glas čuje. Na početku dok nismo imalei svoj prostor, organizovalei smo naš prvi trening u prostorijama OneWorldSEE: edukacija o Drupalu i dizanje web stranice www.okvir.org. Facebook, Twitter i društvene mreže su nam bili jedni od najefektivnijih načina održavanja veza između LGBTIQA osoba u BiH, komuniciranja sa širom javnošću, te glavni kanali gdje prenosimo većinu onoga što kreativno napravimo, dijelimo svoja iskustva, priče, promišljanja i potrebe. Neprocjenjiva vrijednost komunikacije putem on-line kanala je da smo dostupnei LGBT*IQA osobama koje su u drugim malim mjestima gdje nemaju nikakve podrške i nemaju kome da se obrate. Na taj način možemo da pružimo podršku jednei drugima i međusobno razmjenimo sigurnosne strategije prevencije nasilja na osnovu roda i seksualne orijentacije. Takođe, to je prostor konstantnog protoka informacija kojeg koristimo kao alat pri samo-organizovanju zajedno sa aktivnim osobama koje rade na postizanju socijalne pravde u BiH. Koristeći digitalne alatke i uz podršku OneWorldSEE naučilei smo da pravimo digitalne price o ličnim iskustvima LGBT*IQA osoba, te smo zakoračilei u polje video produkcije kratkih dokumentarnih filmova: ”S ljubavlju, vaša djeca”, ”Queer Re:Act” i ”Naš otpor je ljubav”, gdje je naš prvi kratki dokumentarni film ”S ljubavlju, vaša djeca” bio uvršten u program...

Prve digitalne priče objavljene na Diskriminacija.ba

Prve digitalne priče objavljene na Diskriminacija.ba Prenijelo: Dejan Georgievski Prve digitalne priče o ličnim iskustvima osoba koje se razlikuju od većine, njihovim željama, potrebama, iskustvima sa diskriminacijom objavljene su na portalu Diskriminacija.ba. Priče su proizvedena u sklopu radionice koju Fondacija Jedan Svijet – platforma za Jugoistočnu Evropu sprovodi u sklopu Anti-diskriminacionog programa čiju je implementaciju 2010. godine započeo Fond Otvoreno društvo BiH.   Priča o balerini bila bi kao i svaka druga, da se ne radi o Romkinji iz SOS Dječijeg sela u Sarajevu. Draga je uspjela da se izbori za svoje mjesto na pozornici, u sredini u kojoj je “normalno“ da “ciganska djeca” budu bosa, prljava, nevaspitana, gladna, da ne idu u školu i da budu na ulici. Dragina priča je jedna od mnogih koje su ostale nevidljive u poplavi stereotipa, predrasuda i odbacivanja koje naša sredina ispoljava prema svojim romskim sugrađanima i sugrađankama. Druga priča je o tome kako izgleda svakodnevni život roditelja i djeteta koje živi u autističnom spektru. Kupovina, šetnja, odlazak u vrtić, polazak u školu su svakodnevne aktivnosti koje je mnogo teže obavljati ne zbog autističnog spektra, već zbog sredine koja ne želi da se potrudi da razumije različitost. Sve priče proizvedene u okviru radionice su napisali/e sami/e učesnici/e, glasovi su autentični, sami/e su odabrali/e fotografije i ostale vizuelne materijale, kao i muziku. Ovo su, u pravom smislu te riječi, njihove lične, digitalizirane ispovijesti. Anti – diskriminacioni program (AD program) pokrenut je 2010. godine, od strane Fonda Otvoreno društvo BiH. Povezuje partnere iz civilnog sektora koji se bave pitanjem zaštite ljudskih prava i borbi protiv diskriminacije, a cilj programa je da se postojeći pravni i zakonski okvir efektivnije iskoristi za...

Završen 1. Balkan Florence Express Festival u Firenci

Završen 1. Balkan Florence Express Festival u Firenci Prenijo: Dejan Georgievski Filmski program Balkan Florence Express-a, festivalske revije novog filma iz država Zapadnog Balkana, završio je prošlog četvrtka, 29. novembra 2012. godine, projekcijom filma „Snijeg“ bosanske redateljke Aide Begić. U četiri dana festivala održanog u izvrsnom firentinskom kinu „Odeon“, posjetioci su mogli pogledati 20 igranih i dokumentarnih filmova iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Srbije i Kosova. O svim filmovima su se, po završetku projekcije, vodili razgovori sa gledateljima/kama.   Program je uključivao i jutarnje projekcije filmova za učenike osnovnih i srednjih škola iz Firence, izložbe fotografija i debate. U sklopu festivala, 29.11. je održana i konferencija i okrugli sto Balkan-Italy Cinema Express, na kojoj je raspravljano o mogućim novim prilazima koji bi osigurali bolju promociju balkanskih kinematografija u Italiji i obrnuto, italijanske kinematografije na Balkanu. Istog dana su predstavljeni i dobitnici nagrada na konkursu fotografije „Balkan u Italiji između identiteta, odvojenosti i integracije. Priče iz Italije, zemlje koja se mijenja“. Konkurs je organiziran u saradnji sa Fondacijom Studio Marangoni. Festival Balkan Florence Express je zvanično završen u petak, 30.11., specijalnom projekcijom filma Petera Marciasa „Moja sudbina“ (Dimmi Che Destino Avrò, Italija, 2012), i koncertom romske grupe iz Srbije „Kal“, kojima su kao predgrupa nastupili domaći „Prodotti Tipici Musicali“.   U četiri dana festivala koji se održavao u okviru većeg festivala „50 Dana internacionalnog filma u Firenci“, Fondacija Jedan svijet – platforma za Jugoistočnu Evropu, u saradnji sa Oxfam Italija, organizirali su Media Pool koji je okupio studente Univerziteta u Firenci (uglavnom sa studija medija i novinarstva), a u okviru programa Internet bez granica. Media Pool je proizveo blog (dostupan na adresi balkanflorenceexpressjournal.wordpress.com), i...

Završen 1. Innovation Lab u BiH dodjelom nagrada najboljim projektima

Završen 1. Innovation Lab u BiH dodjelom nagrada najboljim projektima Prenijo: Dejan Georgievski Dodjelom nagrada trima najboljim projektima u Art Kinu Kriterion, u Sarajevu je u subotu, 30. juna 2012. godine, završen prvi Bh. Innovation Lab 2012, koji su organizirali ured Internews-a u BiH i Fondacija Jedan svijet – platforma za Jugoistočnu Evropu. Žiri Innovation Lab-a, odlučio je da prva nagrada ode projektu za poboljšanje dostupnosti interneta daltonistima i drugim osobama sa poremećajima u vidu koji je razvio Aleksandar Savić, učenik Srednje elektrotehničke škole u Sarajevu i član Mozilla zajednice u BiH. Projekat razvija softverske dodatke za internet browser Mozilla Firefox koji će automatski prilagođavati boje internetskih stranica osobama sa daltonizmom i drugim poremećajima koji se manifestiraju nemogućnošću razlikovanja boja.   Drugu nagradu dobio je projekat za razvijanje građanskog novinarstva koji je razvio portal etrafika.net iz Banja Luke. Portal, koji su osnovali i vode mladi novinari/ke i studenti/ice novinarstva kako bi mogli sticati profesionalnu praksu i jačati svoje novinarske vještine, omogućiće građanima i građankama koji se žele baviti novinarstvom ili smatraju da dobro pišu, da izvještavaju o događajima u njihovim sredinama. Treća nagrada dodjeljena je projektu za umrežavanje za zaštitu životne sredine koji je razvijen na ideju Vesne Jovanović-Hadžić, magistrice zaštite na radu i zaštite čovjekove okoline iz Tuzle. U sklopu Innovation Lab-a, počelo je razvijanje internetskog portala koji će građanima/kama i mladim ljudima omogućiti da prijave zagađivanje prirode i da organiziraju i prijave se za akcije čišćenja životne sredine. Sue Folger, direktorica Internews-a u Bosni i Hercegovini, naglasila je kako je teško bilo odlučiti kome dodjeliti nagrade između toliko fantasničnih ideja. „Nadam se da ćete sve te ideje pretvoriti u prave projekte u budućnosti. I nadam se da...