Projekat: “End Online Violence Against Women, Sustain Movement”

Projekat: “End Online Violence Against Women, Sustain Movement” Fondacija Platforma Jedan Svijet (OWP), organizacija iz Sarajeva koja se već dugi niz godina bavi  intenet i ženskim pravima i istražuje upravo njihovu intersekciju, i Alternativni Centar za devojke iz Kruševca, nastao sa ciljem unaprijeđenja i zaštite ženskih prava, sa posebnim fokusom na mlade žene i djevojke iz marginalizovanih grupa radi njihovog boljeg položaja u društvu, implementiraju projekat “End Online Violence Against Women, Sustain Movement”. Projekat finansiraju Trag i OAK Fondacija. Razvojem tehnologije pojavljuju se i novi načini zloupotrebe iste, te su različiti oblici nasilja nad ženama uz upotrebu informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) u porastu. Neki od najčešće dokumentiranih slučajeva su online uhođenje, uznemiravanje, video nadzor, kao i neovlaštena upotreba i manipulacija ličnog sadržaja, poput slika, video snimaka ili ličnih podataka te ucjenjivanje istim, krađa identiteta itd. Veliki problem predstavlja nedovoljna informisanost žrtava o tome šta je digitalno nasilje, koji su oblici, koje institucije su odgovorne za reagiranje i procesuiranje ovakvih slučajeva (ako ih uopšte ima), te kako zaustaviti online uznemiravanje. Sa druge strane, policija, institucije, te čitava zakonska regulativa u našim zemljama nažalost nisu dovoljno adekvatne da pruže potpunu zaštitu, jer je online nasilja relativno novi oblik nasilja. Zakoni ne mogu dovoljno brzo da prate pojavu i razvoj tehnoloških fenomena. Uzimajući sve navedeno u obzir, naše organizacije su prepoznale potrebu da se implementira ovakav projekat, koji će omogućiti aktivisticama iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Hrvatske da se suprotstave online nasilju nad ženama, uz stvaranje jakih mreža sačinjenih od pojedinki i organizacija, koje će biti u mogućnosti pristupiti internetu politički, kao i svakom drugom javnom prostoru. Inicijalna svrha projekta je prepoznavanje pojave online nasilja, koje nije ništa...

Feminizam i internet: pristup

Feminizam i internet: pristup Danas, kada sam se probudila prvo sam snoozala alarm na svom „pametnom“ telefonu. Zatim sam listala svoj Facebook News feed, nakon toga sam poslala e-mail svojoj kolegici i provjerila kakvo vrijeme očekujem u svom gradu. Usputno sam odgovarala na pristigle poruke. Sve to, a nisam ustala iz kreveta.  Zatim sam se prebacila iz horizontalnog položaja uživanja interneta u vertikalni i počela opasno da surfam za desktop računarom. Pokrenula sam torrent, otvorila dva pretraživača sa ukupno 12 tabova, jedan word dokument, telegram i skype. Počela sam da pretražujem: internet access in the world. Sve to koristeći dva monitora. I zato dok budete listali/e preko ovog teksta, autmatski spojeni/e na mrežu, zapitajte se koje borbe se vode putem mreže, za koje ciljeve i kome je dopušteno da sjedi za stolom dok se igra interneta. Iz potrebe da se ukaže na jednako uživanje i djelovanje žena na mreži/internetu – nastali su Feministički principi interneta. Kada izgovorimo veliku riječ „feminizam“ ne mislimo da žene trebaju lajkati postove na Facebook-u neobrijanih nogu, nego da žene mogu koristiti internet u punom kapacitetu. Žene, ukoliko to žele, mogu znati šta je to Facebook, mogu imati Facebook profil ili bilo koji drugi profil, ali za to trebaju imati nesmetan pristup internetu, obrijanih ili neobrijanih nogu, sa bradom ili bez nje, ali za svrhu koju one izaberu. Pristup i izbor. Pomislili biste da je internet danas zadani način rada za sve, da ga žene mogu imati i da ga skoro sve imaju, ali vratimo se osnovama. Početni korak feminističkog interneta jeste omogućavanje što većem broju žena i queer[1] osoba univerzalan, prihvatljiv, pristupačan, neuslovljen, otvoren, smislen i ravnopravan pristup...

10 years of movement “Take back the tech” Bosnia and Herzegovina

10 years of movement “Take back the tech”  Bosnia and Herzegovina During the „16 Day of activism“ One World Platform is celebrating its 10. birthday with “Take back the Tech” campaign. All these years we were fighting against gender-based violence and we were emphasizing campaign “16 days of activism” because we were and we are part of something bigger when it comes about it. We were “pars pro toto”, a part (taken) for the whole. All these years we were creating with TBBT, for TBBT and for all of us. Each year, we created some content, whether it was just stickers and/or rollouts with motivating messages and women on the cover, but we have selected the most interesting ones in this review. Materials that we have used in the campaign Take back the tech is global online campaign whose primary purpose is calling users of informational and communicational technologies, especially women and girls, to take back the tech, and throughout this process, to demand and achieve the right to define, approach, use and shape ICT. Ten years with Take Back the Tech brought many different experiences from different spheres of action. Throughout the years, we exchanged knowledge, experiences, personal and public stories, we were working, supporting one another and creating a history. When we started the campaign, our goal was to involve as many civil society stakeholders as possible, especially girls and women, to think about the issue of violence in ICT in its broadest context. This goal remains the same even today, but our modes of action and the way we approach the problem of gender-based violence (through ICT) has changed . We have met many activists new friends...

Historija pokreta za borbu protiv rodno-zasnovanog nasilja

Historija pokreta za borbu protiv rodno-zasnovanog nasilja Koliko dugo se već suočavate sa rodno-zasnovanim nasiljem? Koliko dugo već traje vaš pokret? Dokumentirajte ono što ste radili/e? Ove godine kampanja “Take back the tech” ili “Preuzmi kontrolu nad tehnologijom” prikuplja materijale iz različitih kampanja širom svijeta koje se bave rodno-zasnovanim nasiljem. U sklopu kampanje “16 dana aktivizma“, koja vodi borbu protiv nasilja nad ženama, TBTT  kampanja  ove godine odlučila je da dokumentuje historiju pokreta za okončanje rodno-zasnovanog nasilja. Vaš pokret? Kako ste se do sada i kako se i dalje borite protiv nasilja nad ženama? Koji je vaš pristup? Koje ste materijale koristili/e?  Jesu li to audio i/ili video zapisi? Bedževi? Majice? Fotografije? Posteri? Stikeri? Na šta ste posebno ponosni/e? Pošaljite nam vaše materijale i postanite dio velike arhive pokreta u borbi protiv nasilja nad ženama. Uključite se! Mi iz One World Platform ove godine slavimo naš 10. rođendan sa “Take back the tech”. Pozivamo sve zainteresovane da nam se pridruže u obilježavanju kampanje protiv rodno- zasnovanog nasilja. Sjećanje je otpor! Postanite dio globalnog pokreta i podijelite sve ono što ste radili/e do sada kako biste spriječili rodno-zasnovano nasilje. Šaljite fotografije vaših promo- materijala, audio i video zapise, blog- postove i ostale materijale. Fotografije vašeg pokreta, kao i vaša dodatna pitanja možete slati na:erna@oneworldplatform.net One World...

Zaustavljanje trenda online/ IKT nasilja nad ženama

Zaustavljanje trenda online/ IKT nasilja nad ženama Virtuelni svijet je odraz društva, a informacije na internetu šire se brzinom svjetlosti. Kada se jednom pokrene lavina, bujicu diskriminirajućih komentara teško je zaustaviti. Iako je Bosna i Hercegovina zemlja koju je dohvatio talas globalizacije pokupili smo uglavnom negativne trendove kada je riječ o virtuelnom nasilju. Korištenje IK[1] tehnologija u svrhu izvršenja nasilja, kao što su prijetnje sms-ovima ili hakiranje naloga na društvenim mrežama, postala je svakodnevica bosanskohercegovačkog online društva. Kada su, pak, u pitanju posljedice online nasilja, o njima se ne govori mnogo; koliko razarajuće i katastrofalne one mogu biti. Iskustva- izazovi- dobre prakse Virtuelno je stvarno Korištenje umreženih računara, dostupnost interneta i relativna anonimnost korisnika dovela je do brisanja vremenskih i prostornih ograničenja, a često i do oslobođenja od moralnih, etičkih, vjerskih, društvenih i pravnih normi ponašanja. Najranjivija grupa cyber prostora jesu djeca, mladi i žene, upravo oni/e koji/e se tim prostorima najčešće i kreću. Dokazi su odmah ispod površine i već površno pretraživanje interneta otkriće nam okrutnost koja se, iz udobnosti vlastitih soba i pod krinkom anonimnosti, ispoljava prema pojedincima/kama, ali i skupinama, a posljedice koje takvo- online nasilje ostavlja, mogu biti dalekosežne, čak tragične. Online nasilje prečesto izbija pod velom romantike i ljubavi[2]. Jedan od primjera slučaja virteulnog nasila u Bosni i Hercegovini opisuje kako je opsesija pretvorena u agresiju putem digitalnih platformi.[3] Žrtva (20) je fotografisana na jednom od svojih vokalnih nastupa. Počinitelj joj je kasnije slao poruke i sve se činilo bezazlenim do momenta kada je krenuo slati poruke koje su sadržavale i njene (Facebook) fotografije. Žrtva je saznala da je „obožavatelj“ stariji od nje i htjela se distancirati, ali pojavio se video u kojem...

Facebook politika; cenzura, osvetnička pornografija i aktivizam

Facebook politika; cenzura, osvetnička pornografija i aktivizam Krajem maja Guardian je objavio Facebook datoteke, interne dokumente koji su procurili i otkrili na koji način kompanija moderira sadržaj. Mnogi od nas već dugo traže transparentnost vezanu za moderiranje sadržaja od strane Facebook-a, kako bi mogli bolje razumjeti nasilje na temelju spola koje se dešava na platformi, te dati povratne informacije. Iako je Facebook napravio određena poboljšanja, ovi dokumenti potvrđuju da je to često jedan korak naprijed, jedan korak unazad, obzirom da platforma nastavlja cenzurisati isticanje ženske samostalnosti, posebno kod žena druge boje, a naročito u vezi sa aktivizmom, dok istovremeno dozvoljava da se uznemiravanje nastavi.   Nasilje na temelju spola Ljudi koji se suočavaju s online nasiljem kontaktiraju mnoge od nas za pomoć, a prema njihovim izvještajima, Facebook i Facebook Messenger su uglavnom platforme na kojima se kršenja najviše događaju. Pojedinosti o moderiranju sadržaja na Facebook-u precizno potvrđuju koje žene – bez obzira jesu li one heteroseksualne, LGTBQI – ili osobe koje su atipične za svoj spol, govore svoje iskustvo na platformi. Zloupotreba, posebno neovlašteno dijeljenje slika, je zastrašujuće, a izvještaji se često odbacuju s objašnjenjem da zloupotreba nije kršila smjernice Facebook-a, iako su ti procureni dokumenti pokazali da su to bila čista kršenja. Za mnoge korisnike to je jednako kao kada bi neko rekao kako se preživljeno zlostavljanje nije desilo. Iz iskustva znamo da se i osobe koje se bave zaštitom ljudskih prava često ušutkuju od strane Facebook-a i suočavaju s velikim brojem zlostavljanja od strane ostalih korisnika, poput stvaranja lažnih profila koji diskreditiraju ili kleveću, vrše promjenu fotografije radi stvaranja lažnih intimnih slika, šalju govor mržnje, prijetnje i maliciozno objavljuju privatne ili lične informacije. Facebook-ove...