Proslavi Dan djevojčica u IKT-u i osvoji nagradu!

Proslavi Dan djevojčica u IKT-u i osvoji nagradu! One World Platform godinama obilježava Dan djevojčica u IKT-u, na različite načine. Ove godine za sve djevojčice smo pripremili/e kratki kviz, a nagrada svakako neće izostati.  Kviz, sa svim uputama možeš pronaći na kraju teksta. Usudi se i testiraj svoje znanje! Možda baš ti osvojiš super cool nagrade koje smo pripremili/e ove godine. Šta je Dan djevojčica u IKT-u? Dan djevojčica u IKT-u (informaciono komunikacionim tehnologijama), ili Girls in ICT day se obilježava posljednjeg četvrtka u aprilu svake godine kao inicijativa pokrenuta od strane ITU-a, (International Telecommunication Union) što je specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda za informacijske i komunikacijske tehnologije. Šta se želi postići? Iako žene i muškarci danas imaju pravo na izbor karijere i dalje u našem društvu postoji uvriježeno mišljenje o “tipično muškim” i “tipično ženskim” zanimanjima. To unaprijed stvara sliku budućnosti karijere dječaka i djevojčica, sa tendencijom da se jednom od dva spola ograniči pravo na izbor. Kao rezultat toga, djevojke i žene su manje zastupljene u području inžinjerstva i informatike. Ovaj dan ohrabruje djevojčice da naprave svoje karijere vođene ličnim interesima i talentima, a ne – stereotipima. Šta mi radimo? Kome je konkurs namijenjen? Da bismo doprinijeli obilježavanju ovog dana, te da bi se pridružili  globalnim inicijativama i podstakli mlade iz Bosne i Hercegovine da nauče nešto novo ovog aprila, odlučili smo da otvorimo nagradni konkrurs namijenjen djevojčicama do 18 godina iz Bosne i Hercegovine! Šta trebaš napraviti? Popuniti kviz koji se nalazi ispod i testirati koliko zapravo znaš o ženama u IKT-u. Kvizu pristupaš tako što u predviđena polja upisuješ svoje osnovne podatke (ime, prezime, e-mail). Pazi na vrijeme – za 15 pitanja imaš 20...

Istraživanje Odbora za ženska prava i rodnu ravnopravnost Evropskog parlamenta: Cyber nasilje nad ženama i online govor mržnje

Istraživanje Odbora za ženska prava i rodnu ravnopravnost Evropskog parlamenta: Cyber nasilje nad ženama i online govor mržnje Istraživanje koje je sproveo Odbor za ženska prava i rodnu ravnopravnost Evropskog parlamenta, a nadgledao i objavio Odjel za politiku za prava građana i ustavna pitanja, pod nazivom Cyber nasilje nad ženama i online govor mržnje, objavljeno je u septembru 2018. godine. Ovo istraživanje razmatra fenomen cyber nasilja i online govora mržnje protiv žena u Evropskoj uniji. Nakon razmatranja postojećih definicija različitih oblika cyber nasilja, studija procjenjuje glavne uzroke i uticaj online nasilja na žene. Nastavlja se analizom i mapiranjem najčešćih oblika i uzroka, žrtava i počinilaca. Dokument završava pregledom postojećeg pravnog okvira i preporukama za djelovanje u okviru nadležnosti EU. Istraživanje je dostupno na sljedećem...

Istraživanje o online rodno zasnovanom nasilju: Pregled stanja u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji

Istraživanje o online rodno zasnovanom nasilju: Pregled stanja u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji Piše: One World Platform/Aida Salihović-Gušić One World Platform je tokom 2018. godine u saradnji sa Alternativnim centrom za devojke iz Kruševca, a uz finansijsku podršku OAK i Trag Fondacije sproveo istraživanje na temu online rodno zasnovanog nasilja u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji. Istraživanje je sprovedeno u sklopu projekta Zaustavi online rodno zasnovano nasilje, budi pokret. Kako se One World Platform već dugi niz godina bavi  internet i ženskim pravima i istražuje upravo njihovu intersekciju, a Alternativni Centar za devojke iz Kruševca je nastao sa ciljem unaprijeđenja i zaštite ženskih prava, ova saradnja je rezultirala istraživanjem kojeg sa ponosom predstavljamo, te vjerujemo da će poslužiti prije svega za bolje prepoznavanje ove problematike, a svakako i za rješavanje iste. Zašto je nasilje koje se događa na internetu naš fokus? Razvojem tehnologije pojavljuju se i novi načini zloupotrebe iste, te su različiti oblici nasilja nad ženama uz upotrebu informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) u porastu. Neki od najčešće dokumentiranih slučajeva su online uhođenje, uznemiravanje, video nadzor, kao i neovlaštena upotreba i manipulacija ličnog sadržaja, poput slika, video snimaka ili ličnih podataka te ucjenjivanje istim, krađa identiteta itd. Veliki problem predstavlja nedovoljna informisanost žrtava o tome šta je digitalno nasilje, koji su oblici, koje institucije su odgovorne za reagiranje i procesuiranje ovakvih slučajeva, te kako zaustaviti online uznemiravanje. Sa druge strane, policija, institucije, te čitava zakonska regulativa u našim zemljama nažalost nisu dovoljno adekvatne da pruže potpunu zaštitu, jer je online nasilja relativno novi oblik nasilja. Zakoni ne mogu dovoljno brzo da prate pojavu i razvoj tehnoloških fenomena. Međutim, ono što smo prepoznale kao jedan od najvećih problema tokom svog višegodišnjeg...

Pronalaženje novih načina da se odupremo online uznemiravanju

Pronalaženje novih načina da se odupremo online uznemiravanju Internet je postao važan prostor za aktivizam, bez obzira da li ga koristimo za bolju organizaciju unutar naših pokreta ili prilikom pokušaja da se probijemo van i uspostavimo šire promjene. Online uznemiravanje to otežava, posebno ženama, trans osobama, osobama s invaliditetom i drugim marginaliziranim grupama. Ova vrsta uznemiravanja se javlja u različitim oblicima širom svijeta – baš kao što se i korištenje interneta znatno razlikuje – ali se sve više prepoznaje kao dubok i izazovan problem. Bilo da je online uznemiravanje suptilno ili ekstremno, nije od pomoći zamišljati da postoji čvrsta linija između “offline” i “online”. Bez obzira o kakvom stepenu ozbiljnosti se radi, to može otežati, ili čak učiniti korištenje interneta u cilju stvaranja promjena nemogućim. Online uznemiravanje također može uticati na profesionalni rad, porodicu, odnose i mentalno zdravlje. Neka online uznemiravanja su postepena, ali neusaglašena, uključujući naizgled iskrene zahtjeve upućene ženama i drugim marginaliziranim ljudima da objasne ili opravdaju svoja iskustva. Mnogi aktivisti su upoznati sa frazom “ali kako da saznam, ako me nećete naučiti?” U nekim drugim slučajevima, to može biti čudan oblik iskazivanja pažnje: neko, na primjer, može komentarisati postove i fotografije koji su godinama stari. Čak i ovi potezi često budu dovoljni da učine komunikaciju na internetu napornom i neprijatnom za mnoge ljude, a posebno žene. Postoje i ekstremniji oblici uznemiravanja i zlostavljanja. Na primjer, slanje mnoštva detaljno opisanih prijetnji, često sa više od jedne adrese odjednom, ili objavljivanje detalja o nečijem radnom mjestu, adrese ili gdje njihova djeca idu u školu. Ovi oblici zlostavljanja mogu otežati žrtvama da ostanu online i mogu ugroziti njihovu fizičku sigurnost. Iako svi oblici online uznemiravanja mogu biti...

Više od riječi: Složenost platformi koje reagiraju na online uznemiravanje

Više od riječi: Složenost platformi koje reagiraju na online uznemiravanje Šta se može poduzeti oko online uznemiravanja pitanje je koje već neko vrijeme muči online platforme i zagovornike ljudskih prava. Gdje se može nacrtati linija između slobodnog govora i uznemiravanja i ko bi je trebao povući? Budući da ovo pitanje ostaje neodgovoreno, uznemiravanje se i dalje događa svakodnevno, na više platformi širom svijeta. Tokom proteklih nekoliko godina, pojavio se konsenzus među braniteljima ljudskih prava da ciljano online uznemiravanje predstavlja formu ušutkivanja, jer često vodi do samocenzure. Nedavna studija Instituta za istraživanje podataka i društva i Centra za inovativna istraživanja javnog zdravstva (CIPHR) pokazala je da online uznemiravanje ima stvarne posljedice; 43 % žrtava uznemiravanja promijeni svoje kontakt podatke nakon incidenta, dok 26 % prestane koristiti društvene mreže, svoj telefon ili internet u potpunosti. Iako incidenti na globalnom jugu u većini slučajeva dobijaju manje publiciteta od onih u Americi i Evropi, online uznemiravanje je zaista svjetski fenomen. Kako izvještaj o “cyber nasilju”iz radne grupe UN-a širokopojasne komisije za digitalni razvoj, koji se tiče širokopojasne konekcije i roda, online zločini “neprimjetno prate širenje Interneta”, pri čemu se nove tehnologije pretvaraju u nova sredstva uznemiravanja na mjestima gdje su široko zastupljena . Na primjer, studija iz 2017. godineiz Pakistanske fondacije za digitalna prava pokazala je da je 40 % žena u zemlji doživjelo online seksualno uznemiravanje, sa većim brojem tih slučajeva na Facebook-u. Ovaj fenomen je naročito prisutan kada je u pitanju Twitter. Tokom proteklih nekoliko godina, veliki broj istaknutih korisnika, a posebno žena, napustili su platformu nakon što su doživjeli uznemiravanje. Jedan značajan primjer je Lindy West, američka feministička spisateljica i aktivistica za prihvatanje gojaznosti, javno je objavila svoju deaktivaciju sa...

Feminizam i alternativne ekonomije

Feminizam i alternativne ekonomije Kapitalizam je ekonomski sistem ili oblik proizvodnje. Sistem organizuje ljude koji proizvode i vrše distribuciju, ali je kapitalizam kao takav zasnovan na razmjeni vrijednosti, a ne na upotrebi vrijednosti. Kapitalizam karakteriše plaćeni rad i privatno vlasništvo nad sredstvima proizvodnje. Korporacije ili pojedinci_ke imaju kontrolu nad zemljištima, fabrikama, nekretninama i većim dijelom proizvodnog sistema. Kapital ima i online zadatak, a to je da u potpunosti kontrolira kako doživljavamo internet – od usmjeravanja naše online kupovine do prodaje naših podataka za oglašavanje, te od posjedovanja naših kreativnih rezultata do potpunog pomicanja radnih vještina i radnih odnosa. Nema stajanja, ali žene neka stanu Proizvodnja dobara zasnovana na tome za koliko vrijednosti mogu biti razmijenjene, umjesto na tome kolika im je upotrebna vrijednost kako bi zadovoljili potrebe ljudskih bića. Radnici_e ne dobivaju naknadu/kompenzaciju za stvarnu vrijednost svoga rada, već na osnovu minimalnog standarda koji je potreban kako bi se održali na životu i dalje radili.1 Kada više ne možete raditi, vi ste neupotrebljivi za kapitalizam. Sredstva proizvodnje su u vlasništvu pojedinca_ki ili korporacija koje žele stvoriti maksimalnu količinu profita u takmičarskom duhu prema drugim kompanijama. Kapitalizam pokreće tržišno natjecanje. Nema prostora za stagnaciju. Rad ima svoju cijenu u proizvodnji robe, baš kao što cijenu imaju i sirovi materijali. Stoga, cijena rada mora biti minimizirana, što spušta plate prema najnižem legalnom i praktičnom standardu. Zato je vlasništvo nad robljem, kao institucija koja omogućava i legitimizira nekompenzirani ljudski rad, bilo toliko rašireno i ekonomično u svijetu ekonomije sve do ukinuća robovlasništva. Neplaćeni rad je optimalan za kompetitivnu proizvodnju u tržišnoj razmjeni.2 (Ne)plaćene žene Patrijarhat i muška supremacija postojali su i prije razvoja kapitalizma i industrijalizacije....