Promocija publikacije „Feministički principi Interneta: Bosna i Hercegovina i regija“

 

U Sarajevu je 3. decembra održana promocija publikacije „Feministički principi interneta: Bosna i Hercegovina i regija“, koju je za One World Platform, a uz podršku Asocijacije za progresivne komunikacije, napisala Erna Ključić, urednica portala Ženska posla i saradnica iz Tuzle. Promociji je prisustvovalo 15 aktivistkinja iz raznih organizacija za ženska ljudska prava iz Bosne i Hercegovine, a otpočeta je predstavljanjem i vrlo jednostavnim pitanjem: „Koliko je Internet bitan za vaš aktivizam“? Kada je ustanovljeno da je Internet već neko vrijeme ključni faktor, kako u aktivizmu, tako i u privatnom životu, otvorila se i prilika da se produbi diskusija o feminističkom internetu.

Pa, šta su to feministički principi interneta i kako su oni nastali? To je zapravo jedan određen broj principa, odnosno načela, koji promovišu žene i queer osobe na internetu. Asocijacija za progresivne komunikacije (APC) je 2014. godine u Maleziji pozvala 50 predstavnika/ca različitih organizacija, gdje se formiralo prvih 15 principa. Kroz godine su principi rasli i mijenjali se, da bi se broj do danas povećao na 17, iako ni to ne mora biti konačna cifra. Svi ovi principi su podijeljeni u 5 kategorija i to:

  • Pristup
  • Pokreti i javno učešće
  • Ekonomija
  • Izražavanje
  • Djelatnost

Principi su nastali iz potrebe da se ukaže na jednaku potrebu uživanja interneta i za žene i za queer osobe, te na potrebu izjednačavanja prava sa muškarcima, jer se čini da se patrijarhat iz offline prostora samo prenio na online prostor. Publikacija predstavlja zbirku tekstova koji su izlazili od maja ove godine, do decembra, i tu se nalaze podaci iz Bosne i Hercegovine i regije, bar oni koji su bili dostupni. Međutim, kod nekih principa nije bilo moguće pronaći podatke, statistike, ili bilo kakve dublje informacije za svaku državu iz regije, uključujući i BiH, a jedan od tih principa je svakako alternativna ekonomija koja igra veliku ulogu u ovom slučaju.

Međutim, ono što je Erna Ključić navela kao jednu od najkritičnijih tačaka jeste zapravo pristup, jer koliko god da u našoj zemlji, kao i u čitavoj regiji uživamo u internetu, postoje zemlje u kojima ljudi nemaju tu privilegiju. Službeno, Internet je banovan samo u Sjevernoj Koreji, ali neke zemlje poput Indije imaju stopu korištenja interneta ispod 20% u nekim dijelovima. Kada govorimo o principu pristupa, tu spada i pristup informacijama, što je posebno važno kada govorimo o ženama iz ruralnih područja, koje, bez obzira činjenicu da je Internet dostupan u njihovoj okolini, nemaju pun pristup internetu najčešće zbog ograničenih materijalnih sredstava, ili ga imaju samo na svojim telefonima, što je opet na neki način limitirano.

Da se vratimo principu ekonomije. Ovdje spadaju alternativne ekonomije i open-source code. Prije nego je autorica obezbijedila više informacija o samom principu, učesnice su upitane koliko one zapravo znaju o alternativnoj ekonomiji, u vezi sa ženama i internetom. Nakon iscrpne diskusije, moglo se izvesti par jako bitnih zaključaka: Alternativna ekonomija predstavlja jedan model trgovine, poduzetništva, koji je odvojen od tradicionalnih modela i ekonomskih struktura. Alternativna ekonomija je zasnovana na principu održivosti, na principu trampe, i na principu samostalnosti. To je neki krug koji funkcioniše unutar sebe, te je samim tim i najpogodniji za žene koje nemaju iskustva na tržištu rada, ne moraju imati visoko obrazovanje, ali mogu imati neku specifični dar, umijeće pravljenja određenih proizvoda sa kojima se mogu predstaviti na internetu. Međutim, mi često koristimo servise na internetu, a posebno na Facebooku, bez da razmišljamo o tome da je to zapravo alternativna ekonomija. Postavlja se i pitanje šta bi se desilo sa svim alternativnim ekonomijama ako bi mreža poput Facebooka odlučila da naplaćuje ili oporezuje ovakve usluge. Cijela poenta feminističkih principa Interneta jeste da se preciznije definiše taj Internet prostor, te šta on predstavlja ženama i queer osoba i sa kojih sve aspekata može biti ugrožen.

I na kraju same diskusije, došlo je i uvijek intrigantne teme, a to je pornografija. Ovaj princip spada u petu kategoriju „Izražavanja“, a glasi:

Razumijemo da je pitanje online pornografije pitanje djelovanja, saglasnosti, moći i rada. Odbacujemo jednostavne kauzalne veze između korištenja pornografskih sadržaja i nasilja nad ženama. Također, odbacujemo krovni termin “štetni sadržaj” kada se odnosi na izražavanje ženske i transrodne seksualnosti. Podržavamo preuzimanje kontrole nad alternativnim erotskim sadržajima i stvaranje istih na način koji se suprotstavlja dominantnom patrijarhalnom pogledu i koji postavlja želje žena i queer osoba u centar.

U duhu ovog principa, a i uz razgovor sa učesnicama, kroz njihova viđenja i razmišljanja, diskutovalo se o dvije oprečne teorije u feminizmu kada je  u pitanju pornografija. Jedna je svakako „sex positive feminism“, dok druga smatra da je pornografija izrabljivanje žena, te da je to negativna i nepoželjna industrija. Kod ovog feminističkog principa, najviše se zapravo ističe pitanje saglasnosti, jer je kao takvo jedino relevantno da bi se pornografija prestala smatrati „štetnim sadržajem“ i nečim što je nužno loša stvar.

One World Platform kroz ovu publikaciju želi, prije svega, približiti načela koja se odnose na feminizam i internet, te da internet postane inkluzivan prostor uz feminističke principe kao osnovne vodilje. Publikacija sadrži različite podatke, priče, primjere i statistike iz Bosne i Hercegovine i regije, a dostupna je i u PDF formatu.

ENGLISH VERSION PDF

lida@oneworldplatform.net'

Related Posts

Shares
Share This

Share This

Share this post with your friends!

Shares