Mi vjerujemo da su Internet prava ljudska prava


Internet je medij, alat, prostor, ali prije svega je ljudsko pravo. Mi istražujemo intersekciju Internet prava sa ljudskim pravima, globalno i lokalno. Razgovaramo o anonimnosti, privatnosti, jeftinom pristupu i promoviramo feministički Internet. 

Zaštita ličnih podataka širom svijeta: Konvencija 108+

Zaštita ličnih podataka širom svijeta: Konvencija 108+

Piše: Diego Naranjo Prevela: Aida Salihović-Gušić Skoro godinu dana nakon što je u Evropskoj uniji (EU) stupila na snagu Opšta uredba o zaštiti podataka (GDPR), često se postavlja pitanje o tome šta je to što bi druge države širom svijeta mogle učiniti da zaštite lične podatke svojih građana. Iako postoje države koje imaju zakone o zaštiti podataka, mnoge još uvijek nemaju te mehanizme ili imaju zakone koji su samo djelimično adekvatni. Potreba za globalnom zašitom podataka Imajući u vidu postojeće (i rastuće) tokove podataka, činjenica da postoje različiti stepeni zaštite podataka u različitim regijama predstavlja prijetnju onim zemljama i regijama koje su napredovale u svojim zakonodavstvima (kao što su EU, Urugvaj, Argentina i Japan). Harmonizacija je također ključna kako bi se osiguralo da su ovi zakoni jednako primjenljivi na sve, te da kompanije nemaju mogućnost da se uključe u “forum shopping” (kolokvijalni termin koji označava praksu da stranke koje imaju sudski postupak najvjerovatnije dobijaju povoljnu presudu). Trenutno, globalni standard za zaštitu podataka mogao bi biti ažurirana Konvencija 108 (“Konvencija 108+”). Ova Konvencija, iako je razvijena od strane Vijeća Evrope, može biti potpisana i ratificirana od strane bilo koje zemlje širom svijeta. Modernizovana Konvencija 108 donosi niz poboljšanja u odnosu na prethodni tekst: Svaki pojedinac je pod zaštitom, bez obzira na nacionalnost, sve dok je u nadležnosti jedna od strana koje su ratificirale Konvenciju. Ažuriraju se definicije, a opseg primjene zaštite podataka uključuje i automatsku i neautomatsku obradu ličnih podataka. Katalog osjetljivih podataka je proširen tako da uključuje genetičke i biometrijske podatke, kao i članstvo u sindikatima ili etničko porijeklo. Dodan je i zahtjev da se bez nepotrebnog odlaganja obavijesti...
Osnaživanje žena iz sigurnih kuća kroz IKT

Osnaživanje žena iz sigurnih kuća kroz IKT

One World Platform trenutno sprovodi projekat Osnaživanje žena iz sigurnih kuća kroz IKT, uz podršku Asocijacije za progresivne komunikacije (APC). Svjesni činjenice da IKT mogu pružiti neograničene mogućnosti za ekonomski razvoj i društveni angažman ovih žena koje pripadaju ranjivim kategorijama, cilj projekta je da ih pruži znanje, alate i vještine koje kasnije mogu koristiti u svrhu zapošljavanja ili samozapošljavanja . Planirane su tri radionice/treninga, u trajanju od 5 dana, u različitim gradovima, a prvi je već održan u Sarajevu, u periodu od 22. do 26. aprila. Na treningu je učestvovalo 6 korisnica ove sigurne kuće. Prva tri dana treninga polaznice su imale priliku da se upoznaju sa primjerima malih, kućnih biznisa u BiH, te kako takvi biznisi, odnosno kućne radinosti, mogu poboljšati kućni budžet ili čak postati dio stalnih stabilnih primanja. Osim dijela o poduzetništvu, polaznice su razgovarale i učile o brendiranju, logotipima i marketingu. Ideja treninga bila je da na kraju trećeg dana svaka ima logo, web stranicu/blog i stranicu na društvenoj mreži za svoj biznis. Ovaj dio treninga je zapravo imao za cilj da polaznice kroz svoje vještine osmisle primamljivu ideju za biznis i učine je konkurentnom na tržištu. Neke su odabrale da je to izrada nakita, neke pravljenje kolača, dok su neke imale ideju o pravljenju platformi za izvještavanje o rodno-zasnovanom nasilju. Nakon osmišljene ideje zajedno sa trenericom su krenule sa procesom izrade loga. Nakon što su osmislile i logo za svoju biznis-ideju napravile su wordpress blog preko kojeg su plasirale svoje proizvode i usluge, a na kraju i Facebook stranicu, te su i učile o marketingu na društvenim mrežama. Zadnja dva dana treninga su bila...
O čemu govorimo kada govorimo o sigurnijem internetu?

O čemu govorimo kada govorimo o sigurnijem internetu?

Piše:  APCNews   Prevela: Aida Salihović-Gušić Evropska unija je 2004. godine predložila da se 5. februar odredi kao Dan sigurnijeg interneta kako bi se podigla svijest o važnosti online sigurnosti, posebno među djecom i adolescentima. Danas se slavi u preko 100 zemalja, sa milionima ljudi koji dijele inicijative, brige i preporuke za stvaranje sigurnijeg interneta. Ali, šta to znači? O čemu govorimo kada govorimo o sigurnijem internetu? Valeria Betancourt, direktorica APC-ovog programa komunikacija i informacija, daje odgovor na ovo pitanje u vidu šest tačaka iz perspektive upravljanja internetom: Više ljudskih prava, više sigurnosti Preovladavujući narativ predstavlja ljudska prava u skukobu sa sigurnosti, ali su sigurnost i ljudska prava zapravo u sinergiji, međusobno povezani, međusobno zavisni i međusobno se dopunjuju. Zanemarivanje tih veza dovodi do zloupotrebe i učestale sekjuritizacije interneta. Od ključnog je značaja da se krene dalje od ovog pogrešnog i kontraproduktivnog okvira kako bi se osiguralo da javne politike i praksa vezani za sigurnost ne krše privatnost i druga ljudska prava. Ne radi se samo o tehnologiji Moramo se izmaći od shvatanja da je bezbednost čisto tehnološko pitanje i suprotstaviti  se pristupima koji jačaju status quo i koriste političke i privatne poslovne interese na štetu bezbednosnih i drugih prava pojedinaca. Odgovornost Potrebno je da vlade počnu snositi odgovornost za ulaganja u tehnologiju koja ograničavaju i krše ljudska prava, suprotno međunarodnom okviru ljudskih prava, umjesto da doprinose stabilnosti, miru i razvoju. Ne postoji razlika između sigurnosti i cyber sigurnosti Prava koja ljudi imaju izvan interneta moraju se poštivati ​​i u digitalnom svijetu. To znači da ne postoji razlika između sigurnosti i cyber sigurnosti. Kada govorimo o sigurnosti, moramo se zapitati: sigurnost...
Obilježavanje Dana sigurnijeg Interneta 05.02.2019. godine u Bosni i Hercegovini

Obilježavanje Dana sigurnijeg Interneta 05.02.2019. godine u Bosni i Hercegovini

Sarajevo, 31. januar/siječanj 2019. godine Na inicijativu Europske komisije već niz godina u svijetu se obilježava Dan sigurnijeg Interneta (Safer Internet Day – SID). Tom prilikom brojni akteri iz oblasti obrazovanja, zaštite djece, medijske politike i telekomunikacionog sektora promovišu sigurno i odgovorno korištenje Interneta i informacionih i komunikacionih tehnologija. Svake godine bira se slogan, koji stavlja akcenat na određenu problematiku. Dan sigurnijeg Interneta 2019 u svijetu će se obilježiti pod sloganom „Zajedno za bolji Internet“(“Together for a better internet”) dana 05. februar/veljača. U Bosni i Hercegovini, ovaj Dan obilježava se od 2011 godine na inicijativu Međunarodnog foruma solidarnosti – EMMAUS u organizaciji Komiteta za obilježavanje Dana sigurnijeg interneta BiH (SID Komitet BiH)* koji Vas ovim putem poziva da, u skladu s Vašim mogućnostima, date svoj doprinos obilježavanju ovog Dana, te podržite napore i aktivnosti u oblasti sprečavanja zloupotrebe djece i mladih u digitalnom okruženju. Vođen uspjehom prethodnih kampanja, SID Komitet BiH obilježavanje Dana sigurnijeg interneta realizira kroz takmičenje za učenike osnovnih i srednjih škola na temu sigurnosti na Internetu. Odgovore na pitanja djeca mogu pronaći na unaprijeđenoj platformi Centra za sigurni internet u Bosni i Hercegovini  www.sigurnodijete.ba. Centar za sigurni internet je uspostavljeni u okviru inicijative “Zaustaviti nasilje nad djecom: Prevencija i rad na sprečavanju seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja djece u digitalnom okruženju u Bosni i Hercegovini” koju realizira BiH konzorcijum za zaštitu djece, a čine ga MFS-EMMAUS, UNICEF BiH i Save the Children, uz podršku Fonda za globalno partnerstvo „Zaustaviti nasilje nad djecom“. Svrha inicijative je prevencija nasilja nad djecom u digitalnom okruženju kroz podršku vlastima, institucijama i profesionalcima u Bosni i Hercegovini da unaprijede postojeće i razviju...
Povezivanje tačaka – Ljudska prava i internet

Povezivanje tačaka – Ljudska prava i internet

Piše: Emilie Di Grazia Prevela: Aida Salihović Svi govore o ljudskim pravima. Od nepopravljivih optimista, do vječitih skeptika –  svako ima svoje mišljenje o njima. A u digitalnom dobu, omiljeni medij za oglašavanje svakoga od njih je internet. Međutim, ljudska prava mogu biti (i često budu) samo slova na papiru. Poštivanje, zaštita i sprovođenje ljudskih prava iziskuju konkretne akcije (ili, kako ćemo vidjeti, izostanak istih). U pravnom okviru, ove obaveze spadaju na teret države. Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava su napisani i usvojeni u vrijeme kada je internet još uvijek bio utopijska ideja, zajedno sa letećim automobilima na koje još uvijek čekam. Srećom, Majke i Očevi ljudskih prava nas nisu razočarali i imali su viziju: ljudska prava su posmatrana s aspekta uključivanja novih ljudskih i tehničkih napredaka koji bi se mogli dogoditi u budućnosti, naročito kada se radi o informaciono-komunikacionim tehnologijima (ICT). Ipak, od nas zavisi da li će ljudska prava moći biti “prevedena” u digitalni svijet. Drugim riječima, da li će se povezati tačke između ljudskih prava i interneta. Zašto bismo ih trebali povezati? Postoji mnogo razloga, ali dva se prilično izdvajaju : Mi, sva ljudska bića, bez diskriminacije bilo kakve vrste, imamo ista ljudska prava, kako u online, tako i u offline svijetu.  “Ljudska prava”, kao i svaki drugi pravni sistemi, čak i oni međunarodni, odnose se na slobode i ono što je zagarantirano svim pojedincima. Historijski gledano, prava su se odnosila na državljanstvo, drugim riječima, da li je osoba član/ica državnog entiteta. Ipak, posebnost ljudskih prava se ogleda u tome da ona prevazilaze sve granice i pozivaju na jednu zajedničku vezu: na naše čovječanstvo. Princip nediskriminacije...
Web je više društvena kreacija, nego tehnološka. Ja sam ga dizajnirao za društveni učinak da pomogne ljudima da rade zajedno a ne kao tehničku igračku.
Tim Berners-Lee

Nije pravedno voditi se nepravednim zakonima. Vrijeme je za prosvjetljenje, i u tradiciji građanske neposlušnosti, vrijeme je da javno izrazimo naše protivljenje ovoj privatnoj krađi javnog dobra.

Aaron Swartz

Publikacije