Mi vjerujemo da su Internet prava ljudska prava


Internet je medij, alat, prostor, ali prije svega je ljudsko pravo. Mi istražujemo intersekciju Internet prava sa ljudskim pravima, globalno i lokalno. Razgovaramo o anonimnosti, privatnosti, jeftinom pristupu i promoviramo feministički Internet. 

Zaustavimo cenzuru, spasimo internet!

Zaustavimo cenzuru, spasimo internet!

U septembru 2016. godine, Evropska komisija je u direktivu o jedinstvenom digitalnom tržištu donijela Član 13 koji zahtijeva da sve internet platforme filtriraju sadržaje postavljene od strane korisnika, kako bi otkrili moguća kršenja autorskih prava. Na taj način, Evropska komisija je pokušala zaštititi autorska prava, posebno u muzičkoj industriji. Međutim, ovaj zahtjev ne bi bio ograničen na muziku ili video snimke, već bi pokrivao sve vrste sadržaja koje možete zamisliti i uticati na sve usluge koje koristite prilikom dijeljenja sadržaja. Ovo filtriranje spriječava da vaš sadržaj bude dostupan, što dovodi do uspostavljanja cenzorske mašine koja će velikim kompanijama omogućiti da kontrolišu ono što vidimo i radimo kada smo na mreži. Zbog ovog Člana 13, vaša digitalna prava i sloboda izražavanja na internetu su ugroženi. Evropski parlament će 20. i 21. juna glasati o izvještaju o autorskim pravima, te je ovo glasanje od suštinskog značaja da nam osigura da ćemo u bliskoj budućnosti moći uživati u internetu kakav je danas. Da bismo sačuvali internet, moramo ubijediti članove Evropskog parlamenta do 20. juna da izbrišu Član 13 u ovoj direktivi o autorskim pravima koji se odnosi na cenzuru. Zato, moramo djelovati: slanjem e-mailova, pozivima, tweetovima upućenim našim nacionalnim predstavnicima u Evropskom parlamentu, te svim drugim raspoloživim sredstvima. Zaustavimo cenzuru! Izbrišimo Član 13! Stop the #censorshipmashine #SaveYourInternet...
Projekat: “End Online Violence Against Women, Sustain Movement”

Projekat: “End Online Violence Against Women, Sustain Movement”

Fondacija Platforma Jedan Svijet (OWP), organizacija iz Sarajeva koja se već dugi niz godina bavi  intenet i ženskim pravima i istražuje upravo njihovu intersekciju, i Alternativni Centar za devojke iz Kruševca, nastao sa ciljem unaprijeđenja i zaštite ženskih prava, sa posebnim fokusom na mlade žene i djevojke iz marginalizovanih grupa radi njihovog boljeg položaja u društvu, implementiraju projekat “End Online Violence Against Women, Sustain Movement”. Projekat finansiraju Trag i OAK Fondacija. Razvojem tehnologije pojavljuju se i novi načini zloupotrebe iste, te su različiti oblici nasilja nad ženama uz upotrebu informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) u porastu. Neki od najčešće dokumentiranih slučajeva su online uhođenje, uznemiravanje, video nadzor, kao i neovlaštena upotreba i manipulacija ličnog sadržaja, poput slika, video snimaka ili ličnih podataka te ucjenjivanje istim, krađa identiteta itd. Veliki problem predstavlja nedovoljna informisanost žrtava o tome šta je digitalno nasilje, koji su oblici, koje institucije su odgovorne za reagiranje i procesuiranje ovakvih slučajeva (ako ih uopšte ima), te kako zaustaviti online uznemiravanje. Sa druge strane, policija, institucije, te čitava zakonska regulativa u našim zemljama nažalost nisu dovoljno adekvatne da pruže potpunu zaštitu, jer je online nasilja relativno novi oblik nasilja. Zakoni ne mogu dovoljno brzo da prate pojavu i razvoj tehnoloških fenomena. Uzimajući sve navedeno u obzir, naše organizacije su prepoznale potrebu da se implementira ovakav projekat, koji će omogućiti aktivisticama iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Hrvatske da se suprotstave online nasilju nad ženama, uz stvaranje jakih mreža sačinjenih od pojedinki i organizacija, koje će biti u mogućnosti pristupiti internetu politički, kao i svakom drugom javnom prostoru. Inicijalna svrha projekta je prepoznavanje pojave online nasilja, koje nije ništa...
Feminizam i internet: pristup

Feminizam i internet: pristup

Danas, kada sam se probudila prvo sam snoozala alarm na svom „pametnom“ telefonu. Zatim sam listala svoj Facebook News feed, nakon toga sam poslala e-mail svojoj kolegici i provjerila kakvo vrijeme očekujem u svom gradu. Usputno sam odgovarala na pristigle poruke. Sve to, a nisam ustala iz kreveta.  Zatim sam se prebacila iz horizontalnog položaja uživanja interneta u vertikalni i počela opasno da surfam za desktop računarom. Pokrenula sam torrent, otvorila dva pretraživača sa ukupno 12 tabova, jedan word dokument, telegram i skype. Počela sam da pretražujem: internet access in the world. Sve to koristeći dva monitora. I zato dok budete listali/e preko ovog teksta, autmatski spojeni/e na mrežu, zapitajte se koje borbe se vode putem mreže, za koje ciljeve i kome je dopušteno da sjedi za stolom dok se igra interneta. Iz potrebe da se ukaže na jednako uživanje i djelovanje žena na mreži/internetu – nastali su Feministički principi interneta. Kada izgovorimo veliku riječ „feminizam“ ne mislimo da žene trebaju lajkati postove na Facebook-u neobrijanih nogu, nego da žene mogu koristiti internet u punom kapacitetu. Žene, ukoliko to žele, mogu znati šta je to Facebook, mogu imati Facebook profil ili bilo koji drugi profil, ali za to trebaju imati nesmetan pristup internetu, obrijanih ili neobrijanih nogu, sa bradom ili bez nje, ali za svrhu koju one izaberu. Pristup i izbor. Pomislili biste da je internet danas zadani način rada za sve, da ga žene mogu imati i da ga skoro sve imaju, ali vratimo se osnovama. Početni korak feminističkog interneta jeste omogućavanje što većem broju žena i queer[1] osoba univerzalan, prihvatljiv, pristupačan, neuslovljen, otvoren, smislen i ravnopravan pristup...
Svjetski dan lozinki (World Password Day)

Svjetski dan lozinki (World Password Day)

Svakog prvogčetvrtka u mjesecu maju obilježava se Svjetski dan lozinki (World Password Day). U vremenu u kojem živimo, slobodno se može reći da su te kombinacije slova, brojeva i simbola zapravo kombinacije koje život znače, stoga i potreba da se jedan cijeli dan posveti njihovom visočanstvu – lozinkama! Da pojasnimo – zašto kombinacije koje život znače? Lozinke su zapravo tu da nam omoguće sigurnost u virtualnom prostoru, da čuvaju naše lične podatke, novac, kao i sve ono što ne želimo u svakom momentu podijeliti sa drugim ljudima. Ukratko, što bolja lozinka, to sigurniji podaci koje želimo zaštititi, te nam je zato ovaj prvi četvrtak u petom mjesecu jako važan. Podizanje svijesti o potrebama za jakim lozinkama je prvi korak ka promoviranju sigurnosti u online prostoru, te su lozinke nešto što nikako ne bismo smjeli uzeti zdravo za gotovo, a to je, nažalost, ono što često znamo uraditi. Najčešće greške koje pravimo prilikom odabira lozinki su korištenje datuma poput rođendana, imena djece, kućnih ljubimaca, ili ostalih očiglednih stvari koje bi se na prvu mogle pogoditi. Na listi najgorih lozinki iz 2017. godine uvrštene su lozinke „12345678“, „password“, lična imena, imena gradova, i ostale nimalo komplikovane stvari. Jedan od takvih primjera je i primjer Nutele, koja je u čast ovom danu svojim korisnicima preporučila da koriste ovo ime za lozinku. Koliko god voljeli Nutelu, sigurni smo da svoju sigurnost volite više. Sa druge strane, u strahu da ne zaborave, ljudi često znaju koristiti jednu lozinku za sve društvene mreže, lične i poslovne e-mailove, kao i za online bankovne naloge. Iako postoji mnogo opcija koje možemo odabrati da zaštitimo svoje račune, dovoljno...
U popularnim Android aplikacijama pronađen zapanjujući broj softvera za praćenje

U popularnim Android aplikacijama pronađen zapanjujući broj softvera za praćenje

Istraživači na odjela Privacy Lab Univerziteta Yale u suradnji sa francuskom neprofitnom organizacijom Exodus Privacy, zabilježili su značajno povećanje broja softvera namjenjenih za praćenje na mobilnim telefonima, te su otkrili da popularne aplikacije, poput onih za vremensku prognozu, osvjetljavanje i upoznavanje ljudi, sadrže više od desetina različitih sistema za praćenje koji skupljaju privatne podatke svojih korisnika, a sve u cilju ostvarivanja boljeg marketinga. Identificirana su 44 sistema za praćenje u više od 300 testiranih aplikacija namjenjenih Android telefonima. Aplikacije je preuzelo više od bilion korisnika. Za istraživanje su bile dostupne samo Android aplikacije, ali se vjeruje da stanje sa iOS aplikacijama nema značajnije razlike. Ovakva otkrića ističu širenje upotrebe sistema za praćenje koji zadiru u privatnost vlasnika telefona unatoč tome što Android korisnici imaju mogućnost da kontrolišu dostupnost vlastitih podataka putem “sistema za odobrenje”. Aplikacija za upoznavanje Tinder je imala šest sistema za praćenje, dok je OkCupid imao sedam. Između ostalih, tu su i aplikacije Weather Channel, Uber, Skype, AccuWeather, Super-Bright LED Flashlight i Spotify koja ima četiri sistema za praćenje od kojih dva pripadaju Google kompaniji. “Koliko uopšte ljudi zna da njihov telefon sadrži takve sisteme i da se njihovi privatni podaci dijele? Čak je i Exodus morao napraviti vlastiti softver koji može da ih detektuje i identificira”, izjavio je Michael Kwet, jedan od učesnika u istraživanju. Objavljene izvještaje možete pročitati...
Web je više društvena kreacija, nego tehnološka. Ja sam ga dizajnirao za društveni učinak da pomogne ljudima da rade zajedno a ne kao tehničku igračku.
Tim Berners-Lee

Nije pravedno voditi se nepravednim zakonima. Vrijeme je za prosvjetljenje, i u tradiciji građanske neposlušnosti, vrijeme je da javno izrazimo naše protivljenje ovoj privatnoj krađi javnog dobra.

Aaron Swartz

Publikacije