Rješavanje online rodno zasnovanog nasilja

Piše: Becky Faith 
Prevela: Aida Salihović-Gušić

Tehnologije kao što su mobilni telefoni mogu pogoršati i uticati na povećanje nasilja nad ženama i djevojkama i dovesti do ućutkivanja ženskih glasova na internetu. Da bismo se pozabavili ovim pitanjem, moramo voditi računa o društvenim mrežama.

Postoji mnogo formi online rodno zasnovanog nasilja, uključujući hakiranje, lažno predstavljanje, nadzor/uhođenje, uznemiravanje/spam, stavljanje žrtava u nasilne situacije i zlonamjerna distribucija intimnih fotografija i poruka. Rasprostranjenost online rodno zasnovanog nasilja dodatno utiče na digitalno isključivanje žena, što je detaljno istraženo u novom izvještaju IDS-a, Leaving No One Behind in a Digital World.

Novi izveštaj urađen za Helpdesk za Nasilje nad ženama i devojkama (VAWG) otkriva da ne postoji dovoljno podataka o obimu nasilja nad ženama na internetu, a još manje o tome šta uraditi da se to spriječi. Dinamičnost tehnološkog okruženja i kontekstualne razlike u platformama koje se koriste u različitim zemljama predstavljaju izazov kreiranju i evaluaciji adekvatnih reakcija koje su prikladne za više regija i platformi.

Upotreba zakona o ljudskim pravima

Međutim, postoje snažni međunarodni okviri za ljudska prava koji bi se mogli koristiti za rješavanje problema rodno zasnovanog nasilja na internetu: međunarodni zakon o ljudskim pravima nalaže državama da poduzmu mjere kako bi promovirali, zaštitili i ispunili ljudska prava, te spriječili njihova kršenja od strane “nedržavnih aktera”. Ovi „nedržavni akteri“ uključuju transnacionalne korporacije kao što su platforme za društveno umrežavanje koje presretaju naše online komunikacije. Od država se traži da djeluju u pravcu uspostavljanja i očuvanja online okruženja koje je sigurno i pogodno za sve, kao i da smisleno adresiraju rodno zasnovano uznemiravanje.

Postoje razne UN rezolucije koje priznaju online rodno zasnovano nasilje u međunarodnom okviru ljudskih prava koji se odnosi na ženska prava i nasilje nad ženama. Specijalna izvjestiteljica o nasilju nad ženama, Dubravka Šimonović, izvještava da je došlo do značajnog razvoja u prepoznavanju online rodno zasnovanog nasilja u međunarodnim okvirima ljudskih prava, uključujući ugovore i neobavezujuće ili dobrovoljne rezolucije i kodekse ponašanja. Međutim, djelotvornost ovih okvira i zakona ograničena je nedostacima u specijaliziranim nacionalnim zakonodavnim i političkim mjerama, mehanizmima i procedurama.

U Indiji je studija projekta Internet demokratija pokazala da zakoni o cyber zlostavljanju žena imaju određenu vrijednost i žene su koristile policijske pritužbe i dijelove IT akta kao alate za borbu protiv zlostavljača. Međutim, većina žena nikada nije pribjegla pravnim mjerama i smatrale su da te stvari koje su povezane sa zakonom rijetko rezultiraju povoljno po žene. Dakle, iako postoji pravni okvir za kažnjavanje zlostavljanja, postoje ozbiljni problemi u implementaciji ovih zakona, u velikoj mjeri zahvaljujući utvrđenim socio-kulturnim normama.

Uloga društvenih mreža

Postoje smernice za kompanije koje se bave društvenim mrežama da se pozabave online rodno zasnovanim nasiljem i korisnim resursima javnog zagovaranja, kao što je primjer partnerstva između Facebooka i Pomoći ženama u Velikoj Britaniji, što je rezultiralo vodičem Osnaživanje žena u cilju postizanja sigurnosti na interneta. Ipak, istraživanja pokazuju da se žene često suočavaju sa ozbiljnim izazovima u primjeni ovih smjernica.

Politika koju sprovodi Twitter, nazvana „ponašanje uzrokovano mržnjom“ pruža pregled tipova ponašanja koji nisu dozvoljeni na platformi i ohrabruje korisnike da prijave sadržaj za koji smatraju da je u suprotnosti sa standardima Twitter zajednice. Ipak, kako izveštava Amnesty International, kompanija ne navodi ko je odgovoran za nadzor i sprovođenje ove politike. Preporuke Amnesty Internationala usredsređuju se na princip da kompanija treba da komunicira sa korisnicima, objasni koja se ponašanja ne tolerišu na platformi, te da doslijedno primenjuje svoja pravila. Preporuke naglašavaju da platforme trebaju javno dijeliti sveobuhvatne i smislene informacije o prirodi i nivou nasilja i zlostavljanja nad ženama, kao i drugim grupama.

Svjedočimo činjenici da giganati koji stoje iza društvenih mreža uglavnom prolaze nekažnjeno; još nedavno Mark Zuckerberg, izvršni direktor Facebook-a, odbio je zahtjev Britanskog parlamenta da se pojavi pred Međunarodnim velikim komitetom, vezano za problem dezinformacija i lažnih vijesti. Ova pitanja su čvrsto povezana; u nedavnom izveštaju o digitalnom zlostavljanju žena liderki, ustanovljeno je da su ova pitanja uticala na učešće žena u javnim prostorima i razgovorima, a posebno na žene iz manjinskih vjerskih i etničkih grupa i LGBTQ žene.

Rješavanje problema rodno zasnovanog nasilja širom svijeta zahtijeva niz strategija; iz najjednostavnijih kampanja solidarnosti koje organizuje Take Back the Tech, do zakonodavstva na nacionalnom nivou i intervencija u školama. Međutim, suočavanje sa nekažnjavanjem giganta koji stoje iza društvenih mreža u kontekstu sistematskog uznemiravanja na internetu, važan je korak.

lida@oneworldplatform.net'

Related Posts

Shares
Share This

Share This

Share this post with your friends!

Shares